20 Lines, 100, 150, 200, 300, 400 & 500 Word Essay on Srinivasa Ramanujan i le Igilisi & Hindi.

Ata o le tusitala
Tusia e guidetoexam

100-Word Essay on Srinivasa Ramanujan i le Igilisi

O Srinivasa Ramanujan o se tagata poto mathematician Initia na faia sao taua i le matata o le matematika. Na soifua mai o ia i le 1887 i se tamai nuu i Initia ma na ia faaalia ai se tomai vave mo le numera. E ui i le fa'atapula'aina o a'oa'oga aloa'ia, ae na ia faia su'esu'ega su'esu'e i le a'oa'oga numera ma fa'aauau pea ona galue i fa'afitauli o le numera i lona olaga puupuu. O le galuega a Ramanujan ua i ai se aafiaga tumau i le matata o le matematika ma o loʻo suʻesuʻeina pea ma viia i aso nei. Ua ta'ua o ia o se tasi o mathematicians sili i le talafaasolopito ma lona talatuu ola pea e ala i le tele o mathematicians ua musuia e lana galuega.

200 Word Essay on Srinivasa Ramanujan i le Igilisi

Sao taua i le matata o le matematika i le amataga o le 20 seneturi. E manatu le to'atele o ia o se tasi o matai mata'utia i tala fa'asolopito, e ui lava i le mea moni e le'i tele sona a'oa'oga aloa'ia i lea mataupu.

Na fanau Ramanujan i le 1887 i Erode, o se tamai nuu i Tamil Nadu, Initia. E ui ina fanau mai i le mativa, ae na ia faaalia se tomai masani mo le matematika a o laʻitiiti lava. Na ia aʻoaʻoina o ia lava i le matematika maualuga e ala i le faitauina o tusi ma pepa e uiga i le mataupu, ma e ala i le galue i faafitauli o le matematika na o ia.

O sao sili ona ta'uta'ua a Ramanujan i le matematika sa i le fanua o le numera numera ma le faasologa e le i'u. Na ia atiina ae le tele o auala fou mo le foiaina o faafitauli o le matematika ma faia le tele o suʻesuʻega eleele na i ai se aafiaga tumau i luga o le fanua.

O se tasi o itu e sili ona mata'ina o le galuega a Ramanujan o le mafai lea ona ia faia sona sao taua i le matematika e ui ina itiiti se a'oa'oga aloa'ia i le mataupu. O lana taleni ma le naunau i le matematika na mafai ai e ia ona manumalo i tapulaʻa o lana aʻoga ma faia ni sao taua i le fanua.

Na maliu Ramanujan i le talavou o 32 tausaga, ae o lona talatuu o loʻo ola pea e ala i lana galuega ma le tele o mathematicians na musuia e lona atamai. E manatua o ia o se mathematician atamai na faia sao taua i le fanua. E manatua fo’i o ia o se fa’aosofiaga i isi atonu e le’i maua se avanoa e maua ai a’oa’oga aloa’ia i le matematika.

300 Word Essay on Srinivasa Ramanujan i le Igilisi

O Srinivasa Ramanujan o se tagata atamai atamai i le matematika na faia sona sao taua i le matata o le matematika, e ui ina feagai ma le tele o luitau ma faaletonu i lona olaga. Fanau mai i le 1887 i Initia, na faaalia e Ramanujan se tomai masani mo le numera mai lona talavou. Sa ia maua se a'oa'oga fa'atapula'a, ae sa ia a'oa'oina e ia lava ma fa'aalu le tele o lona taimi e faitau ai tusi numera ma galue i ana lava mea na maua i le matematika.

O sao sili ona taua a Ramanujan sa i vaega o le numera numera ma le faasologa e le gata. Na ia faia sao paionia i le suʻesuʻeina o le tufatufaina o numera sili ma atinaʻe auala faʻafouina mo le faʻatulagaina o faasologa e le gata. Na ia faia foi ni sao taua i le suʻesuʻeina o faiga faʻapitoa ma faʻatusatusaga faʻapitoa, ma na ia fausia ni auala aoga mo le iloiloina o mea faʻapitoa.

E ui i le tele o ana mea na ausia, ae na feagai Ramanujan ma luitau taua i lana galuega. Sa tauivi o ia e saili le lagolago tau tupe ma le aloaia o lana galuega, ma sa mafatia o ia i le le lelei o lona soifua maloloina i lona olaga atoa. E ui lava i nei lu'itau, sa tumau pea Ramanujan ma fa'aauau pea ona faia sao taua i le matematika.

O le galuega a Ramanujan ua i ai se aafiaga tumau i le matata o le matematika, ma ua manatu o ia o se tasi o le matematika sili i le talafaasolopito. O ana sao na a'afia ai le tele o isi mathematicians ma fesoasoani i le fa'atulagaina o le fa'atonuga o su'esu'ega o le matematika i le 20th ma le 21st seneturi. I le amanaia ai o ana sao, ua maua ai e Ramanujan le tele o faʻailoga ma faʻailoga, e aofia ai le mamalu maualuga a le Royal Society, le Royal Society's Copley Medal.

I le aotelega, o le olaga ma galuega a Srinivasa Ramanujan e avea o se musumusuga mo i latou uma e fiafia i le numera ma e naunau e tumau e ui lava i luitau latou te feagai. O lona sao i le matematika o le a manatua pea ma suʻesuʻeina mo tupulaga a sau.

400 Word Essay on Srinivasa Ramanujan i le Igilisi

O Srinivasa Ramanujan o se tagata mathematician Initia na faia ni sao taua i le suʻesuʻeina o le matematika, numera numera, ma vaega faʻaauau. Na soifua mai o ia i le aso 22 o Tesema, 1887, i Erode, Initia, ma sa ola ae i se aiga matitiva. E ui lava i lona amataga faatauvaa, ae na faaalia e Ramanujan se tomai masani mo le numera mai lona talavou ma sili atu i ana suʻesuʻega.

I le 1911, na maua ai e Ramanujan se sikolasipi e aoga ai i le Iunivesite o Madras, lea na maualuga ai lona tulaga i le matematika ma faauu ai ma se faailoga i le matematika i le 1914. Ina ua uma le faauuga, sa tauivi o ia e saili se galuega ma iu ai ina amata galue o se failautusi i le Accountant General. ofisa.

E ui lava i le leai o se aʻoaʻoga aloaʻia i le matematika, sa faʻaauau pea ona suʻesuʻe Ramanujan ma galue i faʻafitauli o le matematika i lona taimi avanoa. I le 1913, na amata ai ona ia fetusiaʻi ma le aliʻi faʻa-Peretania o GH Hardy, o le na maofa i le tomai faʻa-matematika o Ramanujan ma valaʻaulia o ia e sau i Egelani e faʻaauau ana aʻoaʻoga.

I le 1914, na malaga ai Ramanujan i Egelani ma amata galulue ma Hardy i le Iunivesite o Cambridge. I le taimi lea, na ia faia ai sao taua i le suʻesuʻeina o le matematika ma le numera numera, e aofia ai le atinaʻeina o le Ramanujan prime ma le Ramanujan theta function.

O le galuega a Ramanujan sa i ai se aafiaga loloto i le matata o le matematika, ma ua taʻua o ia o se tasi o le matematika sili i le talafaasolopito. O lana galuega na faʻavaeina ai faʻavae mo le suʻesuʻeina o fomu faʻapitoa, lea e talafeagai i le suʻesuʻeina o pupuni elliptic ma iai faʻaoga i le cryptography ma le aʻoaʻoga manoa.

E ui i le tele o ana mea na ausia, ae na faapuupuuina le olaga o Ramanujan ona o maʻi. Na toe foi mai o ia i Initia i le 1919 ma maliu ai i le 1920 i le talavou o le 32. Peitaʻi, o lona talatuu o loʻo ola pea e ala i ana sao i le matematika ma le tele o faʻamanuiaga ua tuʻuina atu ia te ia. O nei mea e aofia ai le Poloaiga a le Malo o Peretania ma le Sylvester Medal a le Royal Society.

O le tala a Ramanujan o se molimau i le malosi o le naunautaiga ma le tuuto i le galue. E ui ina feagai ma le tele o lu'itau ma fa'aletonu, ae na te le'i fa'amagaloina lava lona naunau i le matematika ma fa'aauau pea lona sao taua i le malae. O lana galuega o loʻo faʻaauau pea ona faʻaosofia ma faʻaosofia tagata matematika i le lalolagi atoa e oʻo mai i aso nei.

500 Word Essay on Srinivasa Ramanujan i le Igilisi

Srinivasa Ramanujan o se mathematician suatia le eleele na faia sao taua i le fanua o auʻiliʻiliga, numera numera, ma faasologa e le gata. Fanau mai i le 1887 i Erode, Initia, na fa'aalia e Ramanujan se tomai vave mo le matematika ma amata ai ona su'esu'e e le tagata lava ia mataupu maualuluga i lona talavou. E ui ina utiuti le avanoa i a'oa'oga aloa'ia, ae sa mafai lava ona ia atia'e lona tomai i le matematika i le tulaga na mafai ai ona ia faia su'esu'ega eleele na o ia.

O se tasi o sao iloga a Ramanujan o lana galuega lea i le a'oa'oga o vaevaega, o se manatu fa'a-matematika e aofia ai le vaevaeina o se seti i ni vaega laiti, e le o fa'alavalava. Na mafai ona ia faia se fua fa'atatau mo le fa'atatauina o le aofa'i o auala e mafai ai ona vaevae se seti. O lenei fua ua taʻua nei o le Ramanujan partition function. O lenei galuega na fesoasoani i le faʻalauteleina o le malamalama i le numera numera ma sa i ai se aafiaga taua i luga o le fanua.

I le faaopoopo atu i lana galuega i vaega, na faia foi e Ramanujan sao taua i le suʻesuʻeina o le faasologa e le iʻu ma vaega faʻaauau. Na mafai ona ia maua mai le tele o fua faʻatatau ma faʻataʻitaʻiga, e aofia ai le aofaʻi o Ramanujan. O se fa'amatalaga fa'a-matematika lea e fa'aaoga e fa'atatau ai le aofa'iga o se ituaiga fa'asologa e le i'u. O lana galuega i le faasologa e le i'u na fesoasoani e faʻamalamalamaina le natura o nei fausaga faʻa-matematika lavelave ma e iai sona aafiaga tumau i le matata o le matematika.

E ui i le tele o ana sao i le matematika, sa feagai Ramanujan ma le tele o luitau i le taimi o lana galuega. O se tasi o fa'alavelave tele o le utiuti o lona avanoa i a'oa'oga aloa'ia ma sa tele lava ina a'oa'oina e ia lava. O lenei mea na faigata ai ia te ia ona maua le faʻaaloalogia i totonu o le nuʻu o le matematika, ma na umi se taimi mo lana galuega ina ia talisapaia lelei.

E ui lava i nei luitau, ae na iu lava ina maua e Ramanujan le gauai a nisi o tagata tomai faapitoa i le matematika o lona taimi. I le 1913, na ia maua ai se sikolasipi e aʻoaʻo ai i le Iunivesite o Cambridge, lea na ia galulue ai ma le matai mataʻutia GH Hardy. Fa'atasi, na mafai ona latou fa'amaonia le tele o a'oa'oga fa'atauva'a ma fa'atupuina nisi o ulua'i manatu fa'a-matematika.

O sao a Ramanujan i le matematika e iai sona aafiaga tumau ma o loʻo faʻaauau pea ona suʻesuʻeina ma faʻamanatuina e oʻo mai i le taimi nei. O lana galuega i le fa'asologa e le i'u, vaeluaga, ma fa'aauau vaega ninii ua fesoasoani e fa'alautele ai lo tatou malamalama i nei manatu fa'a-matematika lavelave. Ua faataatia ai le faavae mo le tele o tulaga alualu i luma taua i le fanua. E ui i luitau sa feagai ma ia, ae o le tuuto ma le taleni a Ramanujan ua ia maua ai se tulaga o se tasi o le matematika sili ona faaaloalogia i le talafaasolopito.

Palakalafa ile Srinivasa Ramanujan ile Igilisi

O Srinivasa Ramanujan o se mathematician na faia ni sao taua i vaega o auiliiliga, numera numera, ma vaega faʻaauau. Na soifua mai o ia i le 1887 i Initia ma sa fa'aalia lona agava'a mo le matematika mai lona la'itiiti. E ui lava i le faʻatapulaʻaina o avanoa i aʻoaʻoga aloaʻia, na faʻalauteleina e Ramanujan ona tomai faʻa-matematika e ala i le suʻesuʻeina e le tagata lava ia ma faʻasalalau lana uluai pepa suʻesuʻe i le matua o 17. I le 1913, na matauina o ia e le English mathematician GH Hardy. Valaaulia o ia e suesue i le Iunivesite o Cambridge ma faia sao i le talitonuga o numera. Numera. Na ia atiina ae ni metotia aoga mo le foiaina o faafitauli o le matematika. Na ia lomia foʻi nisi o pepa i le mataupu o vaega ninii. O le galuega a Ramanujan ua i ai se aafiaga tumau i le matematika ma ua manatu o ia o se tasi o le matematika sili i le talafaasolopito.

20 Laina ile Srinivasa Ramanujan ile Igilisi

O Srinivasa Ramanujan o se tagata mathematician Initia na faia sao taua i le suʻesuʻeina o le matematika, numera numera, ma faʻasologa e le gata. Ua lauiloa o ia i lona tomai toetoe lava faavavega e sau ai ma le lavelave ma le le iloa muamua o fua faatatau o le matematika. O nei fua fa'atatau ua fa'aalia e taua tele i le matematika fa'aonaponei. O laina nei e 20 e uiga ia Srinivasa Ramanujan:

  1. Na fanau Srinivasa Ramanujan i Erode, Initia i le 1887.
  2. Sa na'o le fa'atapula'aina o ana a'oa'oga i le matematika ae na fa'aalia lona tomai fa'apitoa mo lea mata'upu mai lava i lona la'ititi.
  3. I le 1913, na tusi atu ai Ramanujan i le matematika Peretania o GH Hardy ma auina atu ia te ia nisi o ana mea na maua i le matematika.
  4. Na faagaeetia Hardy i le galuega a Ramanujan ma valaaulia o ia e sau i Egelani e galulue faatasi ma ia i le Iunivesite o Cambridge.
  5. Na faia e Ramanujan sao taua i le suʻesuʻeina o faʻasologa e le iʻu eseese ma vaega faʻaauau.
  6. Na ia atiina ae foi auala muamua mo le iloiloina o ni vaega patino ma galue i luga o le talitonuga o galuega elliptic.
  7. O Ramanujan o le uluai Initia na filifilia e avea ma Uso o le Royal Society.
  8. Na ia mauaina le tele o faailoga ma mamalu i lona soifuaga, e aofia ai le Royal Society's Sylvester Medal.
  9. O le galuega a Ramanujan ua i ai se aafiaga tumau i le matematika ma ua musuia ai le tele o isi mathematicians.
  10. Ua lauiloa o ia mo ana sao i le aʻoaʻoga o faiga faʻapitoa, numera numera, ma le galuega vaeluaga.
  11. O le taunuuga sili ona lauiloa a Ramanujan o le Hardy-Ramanujan asymptotic formula mo le numera o auala e vaelua ai se numera lelei.
  12. Na ia faia foi sao taua i le suʻesuʻeina o numera Bernoulli ma le tufatufaina o numera muamua.
  13. O le galuega a Ramanujan i le faasologa e le gata na fesoasoani e saunia le ala mo le atinaʻeina o suʻesuʻega faʻaonapo nei.
  14. Ua ta'ua o ia o se tasi o mathematicians silisili i le tala faasolopito ma ua musuia ai le tele o tagata i le lalolagi.
  15. O le olaga ma galuega a Ramanujan ua avea ma autu o le tele o tusi ma ata tifaga, e aofia ai le “The Man Who Know Infinity.”
  16. E ui i le tele o ana mea na ausia, ae na feagai Ramanujan ma luitau taua i lona olaga patino ma tauivi ma le le lelei o le soifua maloloina.
  17. Na maliu o ia i le talavou o le 32 o ona tausaga, ae o lana galuega o loʻo faʻaauau pea ona suʻesuʻeina ma faamemelo i ai le matematika i aso nei.
  18. I le 2012, na tuʻuina atu ai e le Malo o Initia se faʻailoga tusi e faʻaaloalogia ai sao a Ramanujan i le matematika.
  19. I le 2017, na faavaeina ai e le International Association of Mathematic Physics le Ramanujan Prize i lona mamalu.
  20. O le talatuu a Ramanujan e ola pea e ala i le tele o ana sao i le matata o le matematika ma lona aafiaga tumau i le matematika i le lalolagi atoa.

Tuua se Faamatalaga