1000 Nga Kupu Paniora Nui mo nga Kaimatamata

Whakaahua o te kaituhi
I tuhia e guidetoexam

1000 Te nuinga o nga kupu Spanish

Ko nga mea nui

Mo nga tangata timata Paniora, he mea nui tonu kia mohio ki nga mea nui. Ko enei kupu me nga kianga me mohio mena kua timata koe ki te ako. Tirohia enei kupu tuatahi i roto i ta maatau kaiarahi mo te 1,000 nga kupu reo Paniora noa. 

  • ae— ae
  • no - kāo 
  • ¿entiente(s)? — kei te mohio koe?
  • no Kei te whiwhi ahau — kare au e marama
  • no (lo) sé — kare au e mohio
  • no tengo ni whakaaro — kare au e mohio
  • no hablo español — kare au e korero Paniora
  • ahau perdido(a) — kua ngaro ahau

Whakakite Iho

Ko te whakauru i a koe ano tetahi o nga huarahi pai ki te timata ki te korero Paniora! Koira te take i whakaurua e matou enei timatanga korero nui ki roto i ta matou rarangi o nga kupu reo Paniora 1,000 tino noa. 

  • me Ka karanga ahau — ko toku ingoa
  • mi ko te ingoa — ko toku ingoa 
  • soy…  — ko ahau…
  • ¿cómo te llamas? — ko wai tou ingoa?
  • (yo) soy de… — no ahau…

Kei te aha

  • ¿cómo está usted? — kei te pehea koe? (ōkawa)
  • kei te pehea koe? — kei te pehea koe? (opaki)
  • ¿qué tal? — kei te pehea koe? (informal) / kei te aha?
  • ¿cómo te va? — kei te pehea?
  • ¿qué haces? — kei te aha koe?
  • kei te aha? — kei te aha?

Nga whakautu

Ko enei kupu Spanish noa me nga whakautu maha he ngawari te whakautu ki te maha o nga paatai!

  • me koe? — me koe?
  • tino pai — tino pai
  • penei tenei penei tenei — na, na
  • mate— kino
  • como i nga wa katoa — rite tonu

Nga Kupu Tikanga

  • ¡de nada! — tena koe! / kahore he raruraru!
  • e paingia — koa
  • ¡perdon! — tohungia ahau!
  • ¡disculpe! — tohungia ahau!
  • Ka pouri ahau! — pouri! 
  • Gracias  — whakawhetai koe
  • hauora — manaaki koe

Kupu Patai

  • ¿qué…? — he aha?
  • ¿quién…? — ko wai?
  • ¿cuándo…? — inahea?
  • ¿dónde…? — kei hea?
  • ¿por qué…? — he aha?
  • e — ko tēhea?
  • ¿como…? — pehea?

Ko nga Kupu Paniora

  • Yo - Ahau
  • (opaki) — koe
  • i turaki (ōkawa) — koe
  • Te — ia
  • tona — ia
  • hakihaki / taumamautanga — matou
  • to — koutou katoa
  • ellos — ratou
  • ellas(wahine) — ratou 

Tena

  • koa — kia ora
  • buenos — te ata pai
  • pai tarakona — ahiahi pai
  • pai po — good evening / good night

Te Korero Mo Te Tau

  • (yo) tengo … años — Ko ahau… tau.
  • tawhito — viejo/a
  • taitamariki — joven
  • waenga-tau— de mediana edad
  • taiohi— taiohi
  • nuevo/a - hou

Whakanuia!

  • ¡feliz cumpleaños! — rā whānau!
  • mihi aroha! — mihi!
  • ¡diviértete! — ngahau!
  • ¡buen provecho! — pai te kai!
  • ¡bienvenidos! / ¡bienvenidas! — nau mai haere mai!
  • Hauora! - cheers!

Kia ora

  • kia ora - kia koa
  • Chao - kia koa
  • ake luego — ka kite koe i muri mai (tetahi pea i tenei ra)
  • ake manana — ka kite koe apopo
  • nos vemos— ka kite koe (informal)
  • ¡cuídate mucho! — tiaki!
  • ¡tenga un buen día! — Kia pai to ra!
  • kua pai! — ka kite wawe koe!
  • ¡buen viaje! — kia pai to haerenga!

Kupu Time

Karekau he rarangi o te 1,000 o nga kupu reo Paniora e oti ana ki te kore he kupu taima. 

Nga Ra o te Wiki

  • Domingo — Rātapu
  • Lunes - Rāhina
  • Martes — Rātū
  • Miércoles — Wenerei
  • Jueves— Rāpare
  • Viernes — Rāmere
  • Hatarei — Rāhoroi

Marama o te Tau

  • Enerika — January
  • Hui-tanguru - Tanguru
  • Marzo — Maehe
  • Abril - April
  • Mayo — Haratua
  • Pipiri - Pipiri
  • Huriu— Hōngongoi
  • Akuhata— August
  • Mahuru - Mahuru
  • Oketopa - Oketopa
  • Noema - Whiringa
  • Diciembre — Hakihea

Ētahi atu Kupu Time

  • inātahirā - ra i mua inanahi
  • Inanahi - inanahi
  • el ano — tau
  • el dia— ra
  • el mes— marama
  • el rautau — rau tau
  • la hora — haora
  • i tenei ra - i tenei ra
  • la wiki— wiki
  • ata moata - ata, moata rawa i te ata
  • ata - apopo
  • ata - ata
  • waenganui po - waenganui po
  • takawaenga - poutumarotanga
  • el meneti — meneti
  • la noche— po
  • el pasado mañana — apopo
  • te hēkona — hēkona
  • la tare— ahiahi

Nga Kupu Whanau

Ko tenei kupu reo Paniora hei awhina i a koe ki te korero mo o whanaunga.

Whanau Nuclear

  • el papa— papa
  • el tama Papa
  • lamadre—whaea
  • la mama— mama
  • el teina teina
  • la hermana — tuahine
  • elhijo —tama
  • lahija —tamahine
  • la whanau cercana whanau tata

Whanau Whanau

  • elabuelo —koroua
  • laabuela —tupuna
  • el bisabuelo — tupuna
  • la bisabuela — tupuna wahine
  • la nieta — mokopuna
  • el kahore— mokopuna
  • el tena— uncle
  • la tia — whaea
  • el tena koe— matua keke
  • la tia abuela — whaea keke
  • el mua— whanaunga (tane)
  • la tuatahi— whanaunga (wahine)
  • whakanohoia parientes— oku whanaunga

Whānau Verbs

  • awhi - ki te awhi
  • Amar - ki te aroha
  • katakata - ki te kata
  • perdonar — ki te muru

Mahi Mahi

  • empezar —  ki te tīmata
  • seguir - ki te whai
  • abrir —  ki te tuwhera
  • motoka — ki te rapu
  • cantar — waiata
  • cerrar — ki te kati
  • whakangaro - ki te whakangaro
  • moe - kia moe
  • whakakeke — ki te rapu
  • kaikawe— kia huna
  • esperar — ki te tatari
  • faltar - ki te ngaro
  • hacer— ki te mahi
  • hiahia— e tamarii
  • rlamar — karanga
  • llevar — ki te tango
  • llora— ki te tangi
  • karekau— ki te whawhai
  • Mentir - ki te teka
  • whakarihariha — ki te kino
  • recibir - kia riro
  • kaikorero - hei mohio
  • robar — ki te tahae
  • salvar — ki te whakaora
  • sonreír — ki te ataata
  • soñar — ki te moemoea
  • tomara — ki te tango
  • Vivir — kia ora

Te Rima Tango

Whakanuia to reo Paniora ki enei kupu noa mo o hinengaro. 

tangi

  • marino/a – ata noho
  • ruidoso/a - nui
  • kirikiri - ki te hamama
  • escuchar — whakarongo a
  • wahangu — kati
  • tiketike - nui
  • pai— ngohengohe
  • karekau— whakatipu
  • arono — koi, tangi teitei
  • urupa— reo iti
  • melodioso— tangi
  • armónico — Tuhinga
  • zumbido— buzz
  • turi - turi
  • duro de oíd — pakeke o te rongo
  • oído fino - rongo whakapeka
  • raruraru o te whakarongo - koretake-whakarongo
  • fuera de alcance —  i waho o te taringa

titiro

  • ver— kia kite
  • mirar— ki te titiro
  • nga tae— karakara
  • pango me te ma - pango me te ma
  • brillante — marama
  • apagado — pouri
  • claro — marama
  • oscuro — pouri
  • matapo - matapo
  • titiro - ki te titiro
  • tirohia - ki te titiro
  • bizquear - ki te titiro kanohi
  • guiñar — ki te whakakinikini
  • kimomata - ki te emo

pa ki

  • tocar— ki te pa
  • agarrar — ki te hopu
  • ngawari — ngohengohe
  • áspero(a) — taratara
  • liso(a) — maeneene
  • rugoso(a) — korukoru
  • pegajoso(a) — tāpiapia
  • punzante — koi
  • sedoso(a) — hika
  • eponjoso(a) — hautai
  • mullido(a) — pupuhi
  • hormigueo— kohuki
  • entumecido(a) — numb
  • rozar — ki te pa marie
  • acariciar — ki te mirimiri
  • agarrar — ki te hopu

kakara

  • olor — kakara
  • el hinu kakara— kakara
  • la fragancia — kakara
  • el hedor— piro
  • apestoso(a) - haurangi
  • fresco(a)  - hou
  • eka— purakau
  • húmedo(a) — pāhau
  • podrido(a) — pirau
  • ahumo(a) — pupuhi
  • apestar — ki te piro

Taste

  • reka —- reka
  • hapati — kakara
  • whakamatau — whakamatau
  • sabroso — está sabrosa
  • delicioso—  reka
  • tino pai -  tino
  • apetitoso — te hiahia
  • dulce— reka
  • dulzón —  hika 
  • soso — Tuhinga o mua

Te Whakaahuatanga Kupu

tawhiti

  • abierto/a – tuwhera 
  • punga/a – whānui
  • estrecho/a – whaiti
  • lejano/a – tawhiti
  • cercano/a – tata

Te Tangata me te Kare-a-roto

  • alegre – koa
  • atawhai/a – whakakatakata, whakahihiri
  • raupapa/a – nui
  • tímido/a – mataku
  • toa— toa
  • loco/a – haurangi
  • ihirangio(a) — ihirangi
  • Feliz — harikoa
  • preocupado(a) — māharahara
  • nervioso(a) — mataku
  • marino(a) — marie
  • calmado(a) — marino
  • karekau(a) — hikaka

Kupu Ahu tinana

Hair

  • nui/a — roa
  • corto/a - poto
  • liso/a — tika
  • rizado/a - whakatere
  • ondulado/a — kawekawe
  • castaño/a — parauri
  • rupio/a — kakaho
  • pelirrojo/a - whero
  • negro/a — pango
  • canoso/a — hina
  • nui— matotoru
  • fino/a — kikokore
  • escalado/a - whakaheke
  • teñido/a — tinima
  •  mihini— hauora
  • claro/a — marama
  • encrespado/a — kurupae
  • brillante — marama
  • kōwae/a - Tuhinga o mua

Rahinga

  • nui – nui
  • pequeño/a – iti  
  • nui - nui 
  • delgado/a — hiroki
  • esbelto/a — hiroki
  • flaco/a — kirikiri
  • menudo/a — iti
  • teitei/a — roroa
  • pai/a — poto

Titiro

  • hermoso/a — ataahua 
  • guapo/a — ataahua 
  • feo/a — kino  
  • ofeina — orotika  
  • bonita — ataahua  
  • impresionante — auheke
  • poco atractivo/a — mania  
  • promedio/a — toharite  
  • atractivo/a — ātaahua  

tae

  • negro —  pango
  • marrón / cafe —  parauri
  • keri— hina
  • blanco— ma
  • amarillo—  kōwhai
  • ingoajado — Orange
  • rojo — whero
  • roisa—  māwhero
  • morado / púrpura — papura
  • azul —  puru
  • verde — matomato

Toi Whakairo

  • taetae - ki te tae
  • construir — to construct
  • cortar — ki te tapahi
  • kaihoroi - ki te tuitui
  • dibujar — ki te utu
  • atamai — ki te peita

Numbers

  • cero — Kore
  • uno— kotahi
  • mahi— rua
  • toru— e toru
  • cuatro — wha
  • cinco —  e rima
  • hee— e ono
  • noho— e whitu
  • oho—  waru
  • neve — Te iwa
  • mate— tenei

Animals

Ma tenei kupu kararehe ka awhina koe ki te korero mo nga kararehe i runga whenua me te moana!

Nga kararehe kararehe

  • el gato— ngeru
  • el perro— kuri
  • el conejo — rapeti
  • el pollo— heihei
  • la gallina — ki
  • el gallo—  tikaokao
  • la vaca —  kau
  • el toro—  puru
  • la oveja -  hipi
  • el caballo— hoiho
  • el cerdo— poaka
  • la cabra—  koati
  • el burro—  kaihe
  • el ratón —  kiore

Nga Kararehe Ngahere

  • el ciervo—  whee
  • el mache —  raccoon
  • la ardilla -- wha pakiri
  • el búho —  ruru
  • el zorro—  Tuhinga o mua
  • el lobo—  wolf
  • el oso -  mau

Kararehe kararehe

  • el cangrejo— pāpaka
  • la medusa - te tipu
  • el delfín —  whara
  • la ballena —  tohorā
  • el tiburón —  mangō
  • te arotahi -  hiri
  • el lobo marino —  raiona moana
  • la morsa—  walrus
  • el pingüino — penguin

Travel

  • el viaje — haerenga
  • el equipaje — peke
  • la salida - putanga
  • la llegada — taenga
  • los documentos de identidad — pepa id
  • el billete de avión — paerau haere
  • el hotera— hotel
  • el permiso de conducir — raihana taraiwa
  • hinu hinu - ki te tiki hau
  • viajar — ki te haere
  • hurihanga — ki te hoki mai
  • ir— ki te haere
  • salir — ki te waiho
  • parar - kia mutu
  • partir — ki te wehe atu
  • kaikawe(a) — kaitiaki tatau
  • manaaki — rangatira
  • botones — bellhop
  • anfitriona— kaihautu waka rererangi

transportation

  • el avión —  vaalele
  • el coche—  motokā
  • la bicicleta — pahikara
  • la motocicleta — motopaika
  • el tren —  tereina
  • el metro/subte —  waahi
  • el autobús — pahi
  • el barco - kaipuke
  • taxita— taraiwa taxi
  • kai-whakaaro(a) — kaiwhakahaere tereina
  • ti'aturi i te hau - kaimahi teihana hau
  • kaikawe(a) — taraiwa, chauffeur 
  • camionero(a) — taraiwa taraka

Weather

  • el sol—  te rā
  • las nubes—  nga kapua
  • la niebla— te kohu
  • la neblina — te hape
  • la lluvia —  te ua
  • la llovizna — te ua
  • la tormenta -  te awha
  • el awhiowhio—  te awhiowhio
  • el trueno— te whatitiri
  • el relámpago — te uira
  • el rayo— te uira
  • el viento — te hau
  • la brisa - te hau
  • el granizo— te whatu
  • el hielo— te huka
  • la nieve—  te hukarere
  • el calor -  te wera
  • el frío—  te makariri
  • la humedad — te haumākū
  • te pāmahana - te pāmahana
  • el pronóstico — te matapae

Huarere Ververbs

  • aroha—  ki te ua
  • lloviznar —  ki te pupuhi
  • diluviar — ki te ringihia ki raro
  • granita— ki te whatu
  • nevar —  ki te hukarere

Seasons

  • el invierno —  hotoke
  • la primavera —  puna
  • el verano—  raumati
  • el otoño —  hinga

Pakihi

  • carta de motivación — pukapuka reta
  • el cv— anō
  • la firma— u
  • el negocio — pakihi
  • la compañía — kamupene
  • el jefe— rangatira
  • el empleado — kaimahi
  • trabajar — ki te mahi
  • negocier — ki te whiriwhiri
  • kaitohutohu(a) —  mātanga
  • dueño(a) — rangatira

Careers

  • abogado(a) — rōia
  • arquitecto(a) — hoahoa
  • bombero(a) — puhi
  • campesino(a) — kaimahi pāmu
  • carpintero(a) — whakairo
  • cartero(a) — kaimahi poutapeta
  • takero(a) — rangatira
  • científico(a) — pūtaiao
  • cocinero(a) — tunu, kaitao
  • consejero (a) — kaitohutohu  
  • kaihanga (a) — kaimahi hanga
  • contador(a) — kaikaute / kaitiaki pukapuka 
  • kāinga(a) —  kotiro
  • kaitukino— kaitiaki
  • kaiwhakahaere, revisor, redactor(a) — ētita
  • tohunga hiko — hiko
  • kaituhi / kaituhi(a) — kaituhi / kaituhi
  • vaquero, tropero(a) — kaupoai
  • manejador(a) — kaiwhakahaere
  • grandjero(a) — kaimahi
  • ingeniero(a) — kaipūkaha
  • jardinero(a) — māra kai
  • jefe— rangatira
  • juez— whakawa
  • lavandero(a) — tangata horoi
  • marinero(a) —  moana hokohoko
  • miihini (a) — mīhini
  • camarero(a) — waiterite
  • papa— tohunga
  • panadero(a) — kai taro
  • minita(a) — minita / minita
  • wātaka— kaituhi/kairīpoata
  • pescador(a) — kairanga ika
  • poro(a) — peita
  • plomero(a) — kōrere
  • Policia — Pirihimana
  • programador(a) — raupaparorohiko 
  • dueño(a) — rangatira
  • químico(a) — kaituta
  • ranchero(a) — kaiparau
  • rebuscador(a) — kairangahau
  • reparador(a) — kaiwhakahou
  • técnico(a) de laboratorio — kaitoi taiwhanga
  • trabajador(a) de fabrica — kaimahi wheketere
  • kararehe(a) — tākuta

Sports

  • ir al gimnasio — haere ki te whare takaro
  • ir de caminata — haere hīkoi
  • levantar pesas — hiki taimaha
  • mantenerse en forma — kia mau tonu te ahua
  • whakangungu— ki te whakaharatau
  • nadar — ki te kauhoe
  • el yoga - yoga
  • whutupaoro — poikiri
  • whutupaoro Amerika — whutupaoro
  • te poipapa — baseball
  • el baloncesto — poitūkohu
  • el korowha — korowha
  • el hockey — hockey
  • el tenisi — tēnehi
  • el voleibol — poirewa
  • whawhai — to wrestle/to fight
  • rere — ki te oma
  • retireti — ki te retireti
  • el rōpū — keemu/tukinga
  • te reihi — iwi
  • el torneo — whakataetae

Ngā Kupumahi Hākinakina

  • whana — ki te whana
  • peke — ki te peke
  • mutu — to stop/to block
  • piu — ki te piu
  • mahi — ki te mahi
  • runga atu — to spike
  • pegar — ki te patu
  • taraiwa — to dribble
  • tirar — ki te maka
  • hopu — ki te hopu
  • ganar — ki te wikitoria
  • ki te ngaro — ki te ngaro
  • arohaehae — ki te here
  • kamera— hīkoi
  • kaipahua - ki kanikani
  • hoki— ki te takaro
  • whakataetae— ki te whakataetae

Te wa ki te kai!

Ko enei kupu Paniora noa mo te kai ka hiakai koe mo etahi atu reo Paniora!

Food me te inu

  • ko nga kai — kai 
  • las bebidas — inu
  • huawhenua — huawhenua
  • nga hua - hua
  • tunua — ki te tunu
  • tengo hambre — kei te hiakai ahau
  • Kei te hiainu ahau — kei te matewai ahau

Kai

  • te kau — pipi
  • te heihei — heihei
  • la gallina — heihei 
  • te reme — reme
  • te rorerore — tunutunu
  • el cerdo — poaka
  • el perrito caliente — kuri wera
  • el jamón — ham
  • te hamipere — hamipere
  • el tocino — baaka
  • ika — ika

Vegetables

  • te kāreti — kāreti
  • Rētihi — rētihi
  • tōmato - tōmato
  • la maíz — witi
  • te papa - kūmara
  • te kūmara  - kūmara
  • las papa - parai parai
  • Parai Parani - parai parai
  • el brocoli — broccoli
  • te Espinaca — kōkihi
  • te riki — riki
  • la col — kāpeti
  • Huamata - huamata
  • la aceituna — oriwa
  • las calabacitas — kamokamo
  • te harore — harore
  • te kukama - kūkamo

hua

  • te aporo — aporo
  • te pea — peera
  • te kaitapahi - rōpere
  • la frambuesa - rōpere
  • la zarzamora — parakipere
  • el arándano — blueberry
  • el arándano rojo — karani
  • te Karaka — karaka
  • la mandarina — tangerine
  • la toronja — karepe
  • te rēmana - rēmana
  • la lima — kotakota
  • te panana — panana
  • paina — pineapa
  • te kokonati — kokonati
  • el mango — mango
  •  te papaya — papaa

inu

  • Peere — pia
  • te houra — pop, inu ngohengohe
  • te tii — tea
  • el té helado — tio tio
  • te kawhe — kawhe
  • te miraka - miraka
  • Wai — wai
  • el jugo — wai
  • el batido — mirakau

Nga waahanga

  • te tiakarete — tiakarete
  • nga monamona — monamona
  • el pastel — keke
  • nga pihikete — pihikete
  • te icecream — aihikirimi
  • el churros con tiakarete — churros tiakarete
  • el basque keke tiihi — keke tiihi

Nga Utauta

  • te pereti — pereti
  • el plato hondo — peihana
  • te karaihe — karaihe
  • te kapu — kapu
  • el tenedor — marau
  • te kukura — koko
  • el cuchillo — maripi
  • Napkin — tauera

Taste

  • whakaheke — reka
  • salado(a) — reka
  • riko(a) — reka

Meals

  • parakuihi — parakuihi
  • tina — tina
  • kai hakari — tina
  • el tentempié — paramanawa

Clothing

  • la prenda, la ropa — kakahu
  • los zapatos — hu
  • el pantalón — tarau
  • la camiseta / la camisa — shirt
  • la chaqueta — koti
  • la falda — pito
  • el suéter — Tuhinga o mua
  • el kakahu - kakahu

Hararei me nga Paati

  • la navidad — Kirihimete
  • el año nuevo— tau hou
  • la Aranga -  Aranga
  • el día de san valentín — ra o Valentine
  • el whaea o te ra — te ra o te whaea
  • el te papa — te ra o te papa
  • el día de la independencia — ra motuhake
  • el Ra Whakawhetai — mihi
  • el huritau — huritau
  • la shindig — te roopu
  • la Tuhinga — te marena

Nga wahanga o te Tinana

  • el tinana tangata — te tinana tangata
  • la upoko — upoko
  • el pecho — pouaka
  • el oído / la oreja — taringa
  • el rangi — kanohi
  • la ara — kanohi
  • la mano — ringa
  • la waha — waha
  • el pie — waewae
  • la hoki — hoki
  • elPelo  — makawe
  • el raima — tuke
  • el dedo — maihao
  • la kuao kau — kuao kau
  • la pierna —waewae
  • la taraka — ringaringa
  • el rekereke — rekereke
  • el ringa — ringaringa
  • el lei — kaki
  • el tuaraki — rekereke
  • la frente — rae
  • el huha — huha
  • la pāhau — pahau
  • el ngutu — ngutu
  • la arero — arero
  • el Toe — matimati
  • la hope — hope
  • la hipoki — hope
  • las poaho — reke
  • el koromatua — koromatua
  • turi — turi
  • la ihu — ihu
  • la mejilla, el cachete — paparinga
  • te ngutu — ngutu
  • el Hombro — pakihiwi
  • la barbilla, el mentón — kauwae
  • las cejas — tukemata
  • las kanohi — makawe kanohi
  • elpātene puku  — puku puku
  • lakiri  — kiri
  • el kopu — puku
  • la korokoro — korokoro
  • te dientes/las muelas — niho

Kupu Whakawhiti

Honoa o whakaaro Paniora ki enei kupu whakawhiti ka timata te rere o o rerenga korero!

Te Wa me te Wahi

  • al timatanga — i te timatanga
  • en wahi tuatahi — tuatahi
  • ki te timata — ki te timata
  • Tuhinga o mua— mua
  • muri— muri
  • ka  — kei te haere tonu
  • ia nui — i tenei wa
  • i te mutunga — i te mutunga

Tāpirihia he whakaaro

  • ano hoki — apiti atu
  • wehe de — motu ke
  • i tua atu— i te wa ano
  • ano - ano hoki
  • Waihoki  — pera ano

Whakatauritehia te rereke

  • engari  - engari
  • haraTuhinga  — heoi
  • Heoi  — ahakoa ra
  • e atu lado  — i tetahi atu ringa
  • ahakoa  — ahakoa
  • a paunatia de  — ahakoa

Kupu Tauwāhi

Ahakoa kei hea koe, ka hiahia koe ki te korero mo to waahi ki te reo Paniora. 

Tuhinga

  • dentro de— Tuhinga o mua
  • ki runga de/sobre — Tuhinga o mua
  • debajo de— raro o
  • delante de — Tuhinga o mua
  • detrás de — muri
  • entre - i waenganui i
  • en— i roto/i/i
  • dentro de — Tuhinga o mua
  • fuera de — Tuhinga o mua
  • arriba de— i runga
  • medio de — i waenganui o
  • cerca de— tata kati
  • lejos de— tawhiti atu i
  • al lado de - Tuhinga o mua
  • alrededor de — a tawhio noa
  • a la izquierda de — ki te taha maui o
  • a la derecha de - Tuhinga o mua

Wāhi Kupumahi

  • estar — kia noho
  • wahi — ki te tuu
  • kimi — ki te tuunga
  • hoatu — to put
  • waahi — ki te tuu

Here and There

  • aquí, acá — ki konei
  • aha— reira
  • katoa— reira
  • katoa — kei kona

Directions

  • el este — rawhiti
  • el norte— raki
  • el oeste — hauauru
  • el sur— tonga

kura

Ahanoa akomanga

Tirohia tenei kupu o te akomanga mo etahi o nga kupu 1,000 tino noa i te reo Paniora.

  • akomanga - akomanga
  • el aula— akomanga
  • la pizarra - papa pango
  • el pizarrón — papapa
  • te tiza - tohua
  • tohu - tohu
  • el borrador - whakakore 
  • te tepu - tepu
  • el pupitre - tepu
  • la silla — heamana
  • la mochila—  peketua
  • el pukapuka — pukapuka
  • el cuaderno - pukatuhipoka
  • el pepa - pepa
  • te pene - pene
  • los lápices de colores - pene peita
  • el sacapuntas - taiene pene
  • te pene - pene
  • la goma— whakakore 
  • las tijeras — peke
  • la cola/el pegamento - kāpia
  • la regla— rangatira
  • la grapadora — punarua
  • el estuche— take pene

Ngohe akomanga

  • estudiar— ki te ako
  • repasar — ki te whakahou
  • tuku —  ki te ako
  • saber — ki te mohio
  • hacer los deberes — ki te mahi mahi kainga
  • hacer la tarea — ki te mahi mahi kainga
  • riihi— ki te panui
  • tuhi— kia tuhi
  • hablar — ki te korero
  • whakatau - ki te mea
  • preguntar — ki te ui
  • charlar — ki te korerorero
  • dictar— ki te whakahau
  • whakakore—  ki te takikupu
  • Tuhinga — ki te tatau
  • faltar - kia ngaro te kura
  • aprobar —  ki te tuku kaupapa/whakamatautau
  • karekau— ki te hinga i tetahi kaupapa/whakamatautau
  • prestar —  ki te tuku moni
  • tarewa - ki te nama
  • kaihoroi - ki te kawe
  • enseñar — ki te whakaako
  • mostrar — ki te whakaatu
  • nombrar — ki te whakaingoa
  • ayudar — kia awhinatia

Nga waahi kei roto i te kura

  • te kura — kura
  • el colegio — kura
  • te omaoma — omaoma
  • el patio — papa takaro
  • kaukau — wharepaku
  • te wharenui — aroa
  • whare pukapuka — whare pukapuka
  • te tari  — tari
  • la sala de profesor — ruma kaimahi
  • ruumaa — wharekai
  • te kīhini — kīhini
  • Te whare mate — whare hauora
  • Te taiwhanga — taiwhanga

Tangata i roto i te Kura

  • maestro/a — kaiako (kura tuatahi)
  • kaiako/a — kaiako (kura tuarua)
  • kaikawe/a — kaiako
  • enfermero/a — nēhi
  • kaiwhakahaere/a — tumuaki
  • alumni/a — ākonga
  • ākonga — ākonga

Ētahi atu Kupu Kura

  • tina — tina
  • el recreo — okiokinga
  • nga hararei — hararei
  • ko nga kai — kai
  • el casilero — raka
  • Ko te take — kaupapa
  • la matemática — pāngarau
  • la koiora — koiora
  • matū — matū
  • ahupūngao — ahupūngao
  • la educación física — ako tinana
  • te hitori — hitori
  • Tuhinga — tuhinga
  • te tohu — whakamatautau
  • te whakamātautau — whakamātautau
  • te tuhipoka — māka
  • la calificación — māka

hangarau

  • un ordenador (Spain) — he rorohiko
  • una computadora (Amerika Latina) —  he rorohiko
  • he papa  -  he papa
  • he Kai-tuhi  -   he pūreretā
  •  te kiore  -   te kiore
  • apakara —   ki te huri
  • hurihuri  -   ki te whakaweto
  • te puku mārō   -  te puku mārō
  • papapātuhi   -  te papapātuhi
  • Te taviri  -   te kī
  • nga taringa   -  taringa
  • el microfono—   te mic
  •  ko te mata  -   te mata
  •  te kāmera  -   te kāmera
  • los altavoces —  nga kaikorero
  • te tono —   he taupānga
  •  pātengi raraunga  -   pātengi raraunga
  • whatunga hapori  -   whatunga hapori
  • el enlace—  te hononga
  • subir —   ki te tukuake
  • kaitiaki -   ki te whakaora
  • borrar -   ki te muku
  • pawhiria hacer —   ki te paato
  • bajar/descargar   -  ki te tiki
  • rapu Google   -  rapu i runga i a Google
  • pirata informático —   Hacker
  • contraseña —  kupuhipa

Home Sweet Home!

Ko nga kupu a te whare he waahanga nui o te 1,000 nga kupu reo Paniora e taea ana e koe te korero mo te waahi e noho ana koe i te nuinga o to waa.

  • te whare— whare, kainga
  • el hogar— home
  • te noho - whare moenga
  • el cuarto — whare moenga
  • el dormitorio — whare moenga
  • la sala — ruma noho 
  • el comedor— whare kai
  • la coccina— kīhini
  • el baño — kaukau
  • el pasillo — rori 
  • el jardín — iari, kari
  • el garaje — tarai
  • comodo/a — whakamarie
  • acogedor - awhiawhi
  • desordenado/a — Tuhinga
  • limpio/a — ma 

kaukau 

  • la pasta de dietes — toothpaste
  • te paraihe niho — paraihe niho
  • hopi — hopi
  • el secador de pelo — whakamaroke makawe
  • el champú — shampoo
  • el cepillo — paraihe
  • el papel higiénico — pepa wharepaku
  • te toalla — tauera
  • el agua jabonosa - wai hopi
  • la bolsa de basura — putea paru
  • el cubo de basura — ipu para
  • el cesto de la ropa sucia — kete horoi
  • la navaja de afeitar — heu
  • la maquinilla de afeitar electrica — heu hiko
  • la crema de afeitar — kirīmi heu
  • el enjuague bucal — horoi mangai
  • el cepillo de pelo — paraihe makawe
  • el peine — heru
  • el limpiador kanohi — horoi kanohi
  • te pauna— tauine
  • el pañuelo de papel — kiko
  • los juguetes de baño — taonga tākaro pati
  • la alfombra de baño — whariki pati
  • la ducha — ua
  • te kaukau — tāpu kaukau
  • te totohu — totohu
  • el inodoro — wharepaku
  • te tap — kōrere
  • whakaata — whakaata
  • peinar — ki te heru

Kupumahi kihini

  • koina—  ki te tunu kai
  • haere mai— ki te kai
  • adobar —  ki te marinate
  • sazonar —  ki te kaupeka taima
  • lavar — ki te horoi
  • cortar —  ki te tapahi
  • peera -  ki te tihore
  • picar —  ki te tapatapahia
  • moler —  ki te huri
  • whakauru— ki te tāpiri
  • mezclar — ki te whakaranu
  • catir -  ki te wiri
  • waipiro—  ki te whakakotahi
  • whakakotahi—  whakakotahi
  • freír — ki te parai
  • hervir —  korohū  
  • kara— ki te wero
  • kaikawe— ki te tunu kai
  • haona— ki te tunu 
  • asar—  to tunutunu / tunu
  • tote - ki te tunu
  • whakarite— ki te whakarite
  • karekau— ki te whakaheke huka
  • quemar —  tahuhu
  • tostar —  ki te tunu
  • deretir — rewa
  • rodajear —  ki te tapatapahi
  • maramataka —  ki te whakamahana / whakamahana
  • rellenar —  ki te whakaki / mea
  • lavar —  ki te horoi
  • limpiar —  ki te horoi
  • tuara— ki te parakuihi
  • hinana — ki te kai tina

whare moenga 

  • la puerta —  te tatau
  • el armario — te kakahu kakahu
  • la estantería — the whata
  • la ventana — the matapihi
  • las cortinas—  nga arai
  • el escritorio—  te tepu
  • el ordenador —  te rorohiko
  • la cama— te moenga
  • el cojín — te urunga
  • el edredón — te whariki
  • las sabanas — te moenga
  • la almohada — te putea urunga
  • la lámpara — te rama
  • la mesilla de noche — te tepu po, te turanga po ranei
  • el espejo — te whakaata
  • el cuadro— te peita

Room Living

  • la puerta — te tatau
  • el armario —  te kakahu kakahu
  • te whata — te whata
  • la ventana —  te matapihi
  • las cortinas— nga arai
  • te mesa -  te tepu
  • la silla — te noho
  • el sillón — he nohooro
  • la alfombra — te whariki, te whariki ranei
  • la lámpara — te rama
  • te tipu - te whakato
  • las flores— nga putiputi
  • la chimenea — te hangi
  • el suelo — Te whenua
  • el techo— te tuanui

Kete

  • whakawhirinaki/a — kaiawhina toa
  • karaka — te utu
  • hoko — hoko
  • tupono noa — hokohoko
  • rihi — rihīti
  • kaiwhakaata — ruma kakahu
  • rahinga — rahi
  • kakahu taonga — toa kakahu
  • toa hu — toa hu
  • toa pukapuka — toa pukapuka
  • whare putunga whare — toa toa
  • supermarket — hokomaha
  • whakapaipai — kaikoi
  • toa taonga takaro — toa taonga takaro
  • almacenero(a) — kaihokohoko
  • kaihokohoko (a) — kaihoko
  • tendero(a) — kaihoko toa
  • whakawhirinaki— kaikorero
  • cajero(a) — kaiwhiwhi

Korero Mo To Hauora i te reo Paniora

Mena ka mate koe ki tawahi, he ohorere ranei ki tetahi whenua reo Paniora, ka whai hua enei kupu hauora! Ko te kupu hauora he waahanga nui o te 1,000 nga kupu reo Paniora.

Ngaahi Ratonga Hauora

  • los cuidados de la salud — hauora
  • el dentista - dentist
  • el tākuta/a — tākuta
  • el enfermero/a — tapuhi
  • el medico general — kaiwhakaako whānui
  • el médico de cabecera — kaiwhakaako whānui
  • el médico specialista — tohunga
  • el/la nutricionista — kairanga kai
  • el/la paciente — manawanui
  • el/la paramédico — paramedic
  • quiropráctico(a) — chiropractor 
  • el/la pediatra — pediatrician 
  • el psicólogo/a — tohunga hinengaro
  • los primeros auxilios — awhina tuatahi
  • la salud— hauora

Nga Ratonga Hauora

  • te ambulancia - motuka
  • la aseguradora — kawe inihua
  • el centro de salud — whare hauora
  • te whare haumanu— whare hauora
  • la farmacia — toa tarukino
  • drogueria — toa tarukino
  • te hōhipera— hōhipera
  • el pabellón — parori
  • la sala de espera — ruma tatari
  • la sala de operaciones — rūma whakahaere
  • el sanatorio — horoi horoi

Nga mate me nga whara

  • la alergía — mate mate
  • la asfixia — whakaheke
  • el asma— huangō
  • el ataque al corazón/paro cardiaco — mate mate
  • el calambre — uaua uaua
  • te mate pukupuku— mate pukupuku
  • el chinchón— pupuhi mahunga
  • el corte - tapahia
  • la deshidratación — Tuhinga o mua
  • te mate huka - te mate huka 
  • la diarea— te matereti
  • el dolor - mamae/mamae
  • el dolor de cabeza — mate pukupuku
  • el dolor de garganta — korokoro 
  • el dolor de estómago — mate pukupuku
  • el dolor de diente — tokomata korero
  • la enfermedad — mate
  • la enfermedad cardiaca — mate mate 
  • la enfermedad infecciosa — mate mate
  • los escalofríos— te wiri
  • te fractura - Tuhinga o mua
  • la fibre — kirika
  • la gripe - mate pukupuku
  • la herida — patunga
  • la hipotermia - te mimiti
  • te infection — mate
  • el malestar - hūhi
  • el morete/moretón — pakaru
  • te nausea - whakapairuaki
  • el raspón — whangai
  • el resfriado — makariri
  • el sangrado — toto
  • la tos— mare
  • el huaketo — huaketo
  • el vomito— ruaki

1 whakaaro mo te "1000 nga kupu Spanish tino noa mo te hunga timata"

  1. In het Nederlands heeft deze pagina geen enkele zin: ook het Spaans werd naar het Nederlands vertaald.
    I roto i te reo Tatimana, karekau he tikanga o tenei wharangi: kua whakamaoritia hoki te reo Paniora ki te reo Tatimana.
    En neerlandés, esta página no tiene ningún sentido: el español también se ha traducido al neerlandés.

    Whakautu

Waiho i te Comment