1000 Ole tele ole upu Sipaniolo
O Mea Taua
Mo soʻo se tagata amata Sipaniolo, e taua i taimi uma le iloa o mea taua. O upu ma fasifuaitau ia e tatau ona iloa pe afai faatoa e amata a'oa'oina. Va'ai i nei upu muamua i la tatou ta'iala o le 1,000 sili ona taatele upu Sipaniolo.
- ioe- ioe
- leai - leai
- ¿entiende(s)? - o ai ete malamalama ai?
- leai Ua ou mauaina - ou te le malamalama
- leai (lo) se - oute le iloa
- leai o se manatu - ou te le iloa
- leai hablo español — ou te le tautala faaSipaniolo
- ou te perdido(a) — ua ou leiloa
Faailoa Oe Lava
O le faailoaina o oe lava o se tasi lea o auala sili e amata ai le tautala Sipaniolo! O le mafuaaga lena na matou faaaofia ai nei amataga talanoaga taua i la matou lisi o le 1,000 sili ona taatele upu Sipaniolo.
- me Ou te valaau atu - o lou igoa o
- mi igoa o - o lou igoa o
- O aʻu… - o aʻu…
- ¿cómo te llamas? - o ai lou igoa?
- (yo) soya de… - oute sau mai…
Ua mai
- ¿cómo está usted? - o a mai oe? (aloaia)
- o a mai oe? - o a mai oe? (fa'alia)
- oa mai oe - o a mai oe? (fa'alilolilo) / o le a le mea ua tupu?
- ¿cómo te va? - o a mai oe?
- ¿qué haces? - o au mea na e fai?
- o le a le mea o tupu? — o le a le mea o tupu?
Tali
O upu fa'aSipaniolo masani ma tali fa'apitoa e maua ai se tali faigofie i le tele o fesili!
- ma oe? - ma oe?
- lava bien - ua lelei
- pei o lenei faʻapea - e a la e a la
- mal— leaga
- como i taimi uma — e pei ona masani ai
Upu Amioga
- ¡de nada! - fa'afetai fo'i! / leai se faafitauli!
- e fiafia - fa'amolemole
- ¡perdon! - tulou lava!
- ¡disculpe! - tulou lava!
- Ua ou faanoanoa! - faamalie!
- Gracias - fa'afetai
- salud - manuia oe
Fesili Upu
- ¿qué…? — o le ā?
- ¿quién…? - WHO?
- ¿cuándo…? — o afea?
- ¿donde…? — o fea?
- ¿por qué…? - aisea?
- o lea — le fea?
- ¿como…? — e faapefea?
Suinauna Sipaniolo
- Yo - O aʻu
- la (fa'alia) - oe
- faʻaaoga (aloaia) - oe
- el — o ia
- ella — o ia
- fuataga / faʻaopoopo — matou
- lau — outou uma
- ellos - latou
- ellas(fafine) - latou
Talofa
- alofa - talofa
- buenos aso - manuia le taeao
- lelei aoauli - manuia le aoauli
- lelei po — manuia afiafi / manuia po
Talanoa e uiga i le Tausaga
- (yo) tengo … años — ua ou … tausaga.
- Tuai — viejo/a
- talavou — joven
- ogatotonu— de mediana edad
- talavou— talavou
- nuevo/a - fou
Faʻamanatu!
- ¡feliz cumpleaños! — manuia le aso fanau!
- ¡felicitaciones! — manuia!
- ¡diviértete! — manuia tele!
- ¡buen provecho! — manuia le taumafataga!
- ¡bienvenidos! / ¡bienvenidas! — Afio mai!
- Soifua Maloloina! - manuia!
Fa'atofa
- tofa - tofa
- fa - tofa
- luga luego— toe feiloa'i mulimuli ane (e foliga mai o le aso)
- luga manana— feiloai taeao
- nu vemos— feiloa'i (fa'alia)
- ¡cuídate mucho! — faifai lelei!
- ¡tenga un buen día! — maua se aso manaia!
- faafetai lava! — feiloai vavej!
- ¡buen viaje! — manuia le malaga!
Upu Taimi
Leai se lisi o le 1,000 sili ona taatele upu Sipaniolo o le a atoatoa e aunoa ma upu taimi.
Aso o le Vaiaso
- Domingo— Aso Sa
- Aso Gafua - Aso Gafua
- Martes— Aso Lua
- Miércoles— Aso Lulu
- Jueves - Aso Tofi
- Viernes— Aso Faralie
- Aso Toonai— Aso Toʻonaʻi
Masina o le Tausaga
- Ianuari — Ianuari
- Fepuari - Fepuari
- Marzo— Mati
- Aperila - Apelila
- Mayo— Mae
- Iuni - Iuni
- Iulio— Iuli
- Aokuso— Aukuso
- Setema - Setema
- Oketopa - Oketopa
- Novema - Novema
- Diciembre - Tesema
Isi Upu Taimi
- ananafi - aso ua mavae ananafi
- Ananafi - ananafi
- el ano - tausaga
- el dia— aso
- el leaga - masina
- el senituri— seneturi
- la hora— itula
- i aso nei - i le asō
- la vaiaso - aso mālōlō
- vaveao - vaveao, i le taeao po lava
- taeao - taeao
- taeao - taeao
- vaeluapo - tautuluaga
- aoauli - aoauli
- el minute— minute
- la leai— po
- el pasado mañana— aso a taeao
- le sekone— sekone
- la tuai - aoauli
Upu Aiga
E fesoasoani lenei upu Sipaniolo e te talanoa ai e uiga i ou aiga.
Aiga Nuclear
- el tamā— tamā
- el tama - tama
- latina—tina
- la tina— tina
- el tuagane - tuagane
- la hermana - uso
- elhijo -atali'i
- lahija—afafine
- la aiga cercana - aiga vavalalata
Aiga Lautele
- elabuelo—tamamatua
- laabuela—tinamatua
- el bisabuelo — tamamatua a tamā
- la bisabuela — tinamatua
- la nieta— afafine a le afafine
- el leai— ataliʻi a le fanau
- el oe— tuagane o le tina
- la tia— uso o le tina
- el o abuelo— tuagane matua
- la tia abuela— uso matua-matua
- el muamua— tausoga (tane)
- la muamua— tausoga (fafine)
- tuuina parientes - oʻu aiga
Veape Aiga
- fusi - e opo atu
- uila - e alofa
- ata - e ata
- perdonar - e faamagalo atu
Veape Galuega
- empezar - ia amata
- seguir - Mulimuli
- abrir— tatala
- ta'avale - e saili
- cantar - pese
- cerrar - e tapuni
- fa'aleagaina - e faʻaumatia
- moe - moe
- fete'ena'i - ia maua
- avefeau— e lafi
- esperar— e faʻatali
- faltar - misia
- hacer - e fai
- fa'amoemoe - taumafai
- llamar - e valaau
- llevar - e ave
- llorar - e tagi
- luchar— e tau
- fa'atonu - e pepelo
- inoino — ia inoino
- fai'aiga - ia maua
- fa'afofoga - e iloa
- robar - e gaoi
- saliva - e faʻaola
- sonreír— e ataata
- soñar - e miti
- tomar— e ave
- Vivir— e ola
O Lagona e Lima
Fa'afiafia lau Sipaniolo i upu masani nei mo ou lagona.
leo
- filemu/a – filemu
- ruidoso/a - leotele
- gritar - e alaga
- escuchar - e faʻalogo ai
- lemu - filemu
- Palo - leotele
- bajo— vaivai
- ensordecedor - faʻalogo
- agudo— ma'ai, maualuga leo
- tuugamau— maualalo leo
- melodioso— manaia
- armonico - harmonic
- zumbido - uʻamea
- tutuli - tutuli
- duro de oíd - faigata o le faalogo
- oído fino - fa'alogo fa'alogo
- faafitauli o le audición - faaletonu le faʻalogo
- fuera de alcance - mai le faalogo
vaʻai
- ver - e vaai
- fa'ailoga - ia tilotilo
- lanu— felanulanuaʻi
- uliuli ma paʻepaʻe - uliuli ma paʻepaʻe
- brillante - susulu
- apagado— lanu
- claro - māmā
- oscuro - uliuli
- tauaso - tauaso
- sioa - e sioa
- tilotilo mai - e tepa
- bizquear - e pupula mata
- guiñar - e fa'aivi
- e emo - e emo
paʻi
- tocar - e pa'i atu
- agarrar - e uu
- alofa— vaivai
- áspero(a) - lauleaga
- liso(a) - mole
- rugoso(a) - maanuminumi
- pegajoso(a) - piʻipiʻi
- punzante - maai
- sedoso(a) - siliki
- esponjoso(a) - omomi
- mullido(a) - fuga
- hormigueo - fa'agogo
- entumecido(a) - numera
- rozar - ia pa'i malie
- acariciar - e milimili
- agarrar - e uu
sogi
- manogi - manogi
- el manogi— manogi
- la fragancia— manogi
- el hedor - manogi leaga
- apesoso(a) - mea manogi
- fresco(a) - fou
- eka - manogi
- húmedo(a) - puaa
- podrido(a) - pala
- ahumado(a) - ulaula
- apestar— e manogi
tofo
- tofo —- tofo
- tofo - tofo
- taumafai — taumafai
- sabroso - está sabrosa
- delicioso - suamalie
- atoatoa— atoatoa
- apetitoso - meaʻai
- dulce - suamalie
- dulzón - sugary
- e a la e a la - faasee
Fa'amatala Upu
mamao
- abierto/a – tatala
- taula/a – lautele
- estrecho/a – vaapiapi
- lejano/a – mamao
- cercano/a – lata
Uiga ma Lagona
- alegre – oliʻoli
- faafetai/a – malie, malie
- faasologa/a – ogaoga
- timido/a – matamuli
- toto'a - toa
- loco/a – valea
- contento(a) — anotusi
- fiafia — fiafia
- mua'i tu'ufua(a) — popole
- nervioso(a) — popolevale
- to'afilemu(a) — to'afilemu
- calmado(a) - malu
- fa'alogona(a) — fiafia
Upu Fa'aletino
lauulu
- largo/a — umi
- corto/a - puʻupuʻu
- liso/a — saʻo
- rizado/a - siaki
- ondulado/a — lapoʻa
- castaño/a — enaʻena
- rubio/a — uluvāivai
- pelirrojo/a - lanu mumu
- negro/a - lanu uliuli
- canoso/a — lanu efuefu
- tele - mafiafia
- fino/a — manifi
- escalado/a - lafoa
- teñido/a — ua vali
- saludable - mālōlōina
- claro/a — māmā
- encrespado/a — fulafula
- brillante - susulu
- calvo/a - lauulu
fua
- mamalu- tele
- pequeño/a – laʻitiiti
- tele- lāpoʻa
- delgado/a —tu'u
- esbelto/a — paee
- flaco/a — pa'u
- menudo/a — iti
- alto/a — umi
- bajo/a — pupuu
Vaavaai
- hermoso/a - aulelei
- guapo/a — aulelei
- feo/a — mataga
- mātaʻina — aulelei
- aulelei - aulelei
- Sekia — ofoofogia
- poco atractivo/a — manino
- promedio/a — averesi
- atractivo/a — aulelei
lanu
- negro— lanu uliuli
- marrón / cafe - enaʻena
- gris - lanu efuefu
- blanco— lanu pa'epa'e
- amarillo— lanu samasama
- igoajado — lanu moli
- rojo - lanu mumu
- rosado - pīniki
- morado / púrpura - lanu viole
- azul— lanu moaga
- verde - lanu meamata
Toga ma Mea taulima
- lanu lanu - e valivali
- construir - ia fausia
- cortar - e tipi
- coser - e suisui
- dibujar— e tusi
- atamai— e vali
Numera
- cero - o
- uno - tasi
- fai - lua
- tolu - tolu
- cuatro - fa
- cinco - lima
- seis— ono
- siete— fitu
- ocho— valu
- nueve - O le iva
- oti— lea
manu
O le a fesoasoani lenei upu manu ia te oe e talanoa ai e uiga i manu i luga o le eleele ma le sami!
Faatoaga Meaola
- el gato— pusi
- el perro— maile
- el conejo— lapiti
- el pollo - tamaʻi moa
- la gallina— matua
- el gallo - moa
- la vaca— povi
- el toro— povi
- la oveja— mamoe
- el caballo— solofanua
- el cerdo - puaʻa
- la cabra - 'oti
- el burro— āsini
- el ratón - isumu
Manu Vao
- el cievo - tia
- el mapache— raccoon
- la ardilla -- tupulo
- el búho— liki
- el zorro— ālope
- el lobo - luko
- el oso - uʻu
Vaa Vaʻa
- el cangrejo - togi
- la medusa— maʻa
- el delfín— mumua
- la ballena— tafolā
- el tiburón— malie
- la foca— Faamaufaailoga
- el lobo marino - leona o le sami
- la morsa— walrus
- el pingüino— penguin
malaga
- el viaje— malaga
- el equipaje— ato
- la salida— ulufalega
- la llegada— oʻo mai
- los documentos de identidad - pepa id
- el billete de avión — pasese ulufale
- el faletalimalo - fale talimālō
- el permiso de conducir - laisene ave taʻavale
- echar gasolina - ia maua le kesi
- viajar - e faimalaga
- volver - toe foi
- ir— e alu
- salir— e alu
- parar - e taofi
- vaega— e alu ese
- porte(a) - leoleo faitoto'a
- talimalo - talimalo
- botones - bellhop
- anfitriona— talimalo talimalo
feʻaveaʻiga
- el avión— vaalele
- el coche - taʻavale
- la bicicleta— uila
- la motocicleta - uila afi
- el tren - nofoa afi
- el metro/subte - alalaupapa
- el autobús— pasi
- el barco - vaa
- taxi - ave taxi
- toe iloilo(a) - taitai nofoaafi
- fa'alagolago i le gas - tagata faigaluega pamu kesi
- ta'ita'i(a) - avetaavale, ave taavale
- camionero(a) - avetaavale
tau
- el sol— le la
- las nubes - o ao
- la niebla— le puao
- la neblina— le puao
- la lluvia— le timu
- la llovizna - o le timuga
- la tormenta - le afa
- el asiosio— le asiosio
- el trueno— le faititili
- el relámpago— o le uila
- el rayo - o le uila
- el viento— le matagi
- la brisa - le savili
- el granizo - o le uato'a
- el hielo— o le aisa
- la nieve— o le kiona
- el calor - o le vevela
- el frío— o le malulu
- la humedad— le susu
- la vevela - le vevela
- el pronóstico— le tala o le tau
Veape Tau
- alofa— e timu
- lloviznar— ia timuga
- diluviar— ia sasaa i lalo
- granisa— ia talofa
- nevar - i le kiona
Vaʻa
- el invierno - tau mālūlū
- la primavera - vaipuna
- el verano— tau māfanafana
- el otoño - pauu
pisinisi
- carta de motivación - tusi faamatala
- el cv - fuataʻi
- la firma— mausali
- el negocio - pisinisi
- la compañía— kamupani
- el jefe - taʻitaʻi
- el empleado - tagata faigaluega
- trabajar - e galue
- negocier - e feutagai
- faufautua(a) - tagata tālatala
- dueño(a) - pule
galuega
- loia(a) - lōia
- arquitecto(a) - tusiata
- bombero(a) - tagata fuimu
- campesino(a) - tagata faigaluega i le faatoaga
- carpintero(a) - kamuta
- cartero(a) - tagata faigaluega meli
- casero(a) - tagata faʻatau fanua
- científico(a) - saienitisi
- cocinero(a) - kuka, kuka
- consejero (a) - fesoasoani
- faufale (a) - tagata faigaluega fausiaina
- contador(a) - tausitusi / tausi tusi
- aiga(a) - teine
- leoleo- leoleo
- faatonu, toe iloilo, faatonu(a) - faʻatonu
- fai eletise - eletise
- tusitala / tusitala(a) - tusitala/tusitala
- vaquero, tropero(a) - tamaʻitaʻi
- manejador(a) - pule
- grandjero(a) - faifaatoʻaga
- ingeniero(a) - enisinia
- jardinero(a) - fai togalaau
- jefe - taʻitaʻi
- juez— faamasino
- lavandero(a) - tagata tagamea
- marinero(a) - gataifale faatauoloa
- masini (a) - inisinia
- camarero(a) - auauna
- tamā— ositaulaga
- panadero(a) - fai meaʻai
- faifeau(a) - faifeau/faifeau
- periota— tusitala/tusitala
- pescador(a) - faifaiva
- pintor(a) - tusiata
- plomero(a) - paʻu
- Policia— leoleo
- polokalamedor(a) - komepiuta polokalame
- dueño(a) - pule
- químico(a) - fomaʻi
- ranchero(a) - lafumanu
- rebuscador(a) - tagata suesue
- reparador(a) - lipea
- técnico(a) de laboratorio - tekinisia falesuesue
- trabajador(a) de fábrica — tagata faigaluega fale gaosi
- fomai manu(a) - fomaʻi
taaloga
- ir al gimnasio - alu i le faleta'alo
- ir de caminata - alu e sopo
- levantar pesas - siitia mamafa
- mantenerse en forma - ia tumau i le tino
- fa'ata'ita'i - e faʻataʻitaʻi
- nadar— e aau
- el yoga - yoga
- lakapi — soka
- lakapi a Amerika - soka
- le pesipolo — pesipolo
- el baloncesto — pasiketipolo
- Le tapolo — tapolo
- el hockey - hockey
- el tenisi - tenisi
- el voleibol — volipolo
- tauivi — fagatu/tau
- momoʻe — e tamoe
- faaseʻe — e faasee
- le fetaui — ta'aloga/ta'aloga
- le tuuga — tuuga
- el torneo - ta'amilosaga
Veape Ta'aloga
- kiki — ia kiki
- oso — ia oso
- taofi — e taofi/e poloka
- sasau — ia sasau
- tautua — e auauna atu
- pito i luga — ia tui
- pegar — ia ta
- dribble — ia dribble
- togi — ia togi
- uʻu — ia pu'e
- maua — ia manumalo
- e leiloa — ia leiloa
- nonoa — ia nonoa
- caminar - savali
- leoleo e siva
- jugar - e taalo
- tauva— e tauva
Taimi e 'ai!
O upu fa'aSipaniolo masani nei mo mea'ai o le a tu'u ai lou fia'ai mo nisi fa'aSipaniolo!
Meaai ma vaiinu
- o meaai — mea'ai
- las bebidas — meainu
- fualaʻau - fualaʻau
- o fua — fua
- kuka —ia kuka
- tengo hambre - fia ai
- Ua ou fia inu — ua ou fia inu
Meaʻai
- le povi — povi
- o le moa — moa
- le matuamoa — moa
- le tamai mamoe — tamai mamoe
- le papakiu — tunu
- le puaa — puaa
- el perrito caliente - sosisi faapani
- el jamón — ham
- le hamburger — hamburger
- le puaa — bacon
- iʻa — i'a
fualaau faisua
- le karoti - kāloti
- Latisi - letusi
- tamato - tamato
- la maíz — sana
- le pateta - pateta
- o le pateta - pateta
- las papa - fasi falai
- fasi falai - fasi falai
- el brocoli - broccoli
- la espinaca — sisina
- le aniani — aniani
- kapisi - kapisi
- Salati - salati
- la aceituna — olive
- las calabacitas — maukeni
- le supa — mushroom
- le kukama — kukama
fua
- le apu — apu
- le penina — pear
- le tipi — strawberries
- la frambuesa - fuasipi
- la zarzamora — blackberry
- le kulini — laumei
- el arándano rojo — kulini
- le moli - lanu moli
- la mandarina Tangerine
- la toronja — vine
- le tipolo — tipolo
- la lima — lime
- o le faʻi — fa'i
- nanu — pineapolo
- le popo — popo
- le au — mago
- la esi — esi
mea inu
- Pia — pia
- el reresco — pop, vaiinu suamalie
- le lauti — lauti
- el té helado - lauti aisa
- le kofe — kofe
- susu - susu
- Vai - vai
- le sua - sua
- el batido — lulu susu
desserts
- le sukalati — sukalati
- o mea suamalie — lole
- el pastel — keke
- kuki — kuki
- le aisa -aisa kulimi
- el churros con sukalati - sukalati churros
- el basque keke sisi — keke sisi
Meafaigaluega
- le ipu - ipu
- el plato hondo — tanoa
- le tioata — tioata
- le ipu — ipu
- el tenedor — tui
- la cuhara — sipuni
- le naifi — naifi
- Solosolo — solosolo
tofo
- suamalie — suamalie
- salato(a) — suamalie
- riko(a) — suamalie
taumafataga
- meaai o le taeao — malu taeao
- aiga i le aoauli - aoauli
- aiga o le afiafi - 'aiga o le afiafi
- el tetempié — mea'ai
Laei
- la prenda, la ropa— ofu
- los zapatos - seevae
- el pantalón— Ofuvae
- la camiseta / la camisa — ofutino
- la chaqueta - peleue
- la falda— lapisi
- el suéter - ofu mafanafana
- el vestido - Ofu
Aso Malolo ma Pati
- la navidad - Kerisimasi
- el año nuevo— tausaga fou
- la aso Maliu - Aso Maliu
- el día de san valentín— aso o le alofa
- el aso o tina - Aso o Tina
- el aso o tama - Aso o Tama
- el aso tuto’atasi - aso tuto'atasi
- el Aso Faʻafetai — faafetai
- el aso fanau - aso fanau
- la vaega — le pati
- la talo — le faaipoipoga
Vaega o le Tino
- el tino tagata — le tino o le tagata
- la cabeza — ulu
- el pusa — fatafata
- el oído / la oreja — taliga
- el ojo — mata
- la ala — foliga
- la mano — lima
- la gutu — gutu
- el pai — vae
- la tua — tua
- elpelo — lauulu
- el tulilima — tulilima
- el dedo — tamatamailima
- la tamaʻi povi — tamai povi
- vae — vae
- la pepe taalo — tapulima
- el mulivae — mulivae
- el lima — lima
- el ua — ua
- el tapuvae — tapuvae
- la muaulu — muaulu
- el suilapalapa — ogavae
- la ava - 'ava
- el bigache — misa
- la gagana — laulaufaiva
- el Toe — tamatamaivae
- la puʻu — sulugatiti
- la suilapalapa - suilapalapa
- las faʻatau — papa
- el limamatua — limamatua
- tulivae — tulivae
- la isu — isu
- la mejilla, el cachete — alafau
- le laugutu — laugutu
- el Hombro — tauau
- la barbilla, el mentón — auvae
- las cejas — matamata
- las mata - fulufulu mata
- elmanava manava — fa'amau
- lapaʻu - pa'u
- el manava — manava
- la gutu — fa'a'i
- le dientes/las muelas — nifo
Upu Suiga
Fa'afeso'ota'i ou manatu fa'a-Sipaniolo i upu nei suiga ma o le a amata ona tafe ma le faigofie au fuaiupu!
Taimi ma le Nofoaga
- al amataga — i le amataga
- en muamua nofoaga — muamua
- ia amata — ia amata
- muamua— muamua
- mulimuli ane- maeʻa
- le isi — i le faaauauina
- A o le tele - i le taimi nei
- i le faaiuga — i le faaiuga
Faaopoopo se Manatu
- ma - fa'aopoopo
- E le gata i lea de - e ese mai
- i le male- i le taim lava lena
- foʻi - faʻapena foi
- i le auala lava e tasi — i le ala lava e tasi
Faatusatusa le eseesega
- ae - ae
- agasalaafifi - peita'i
- E ui i lea — ae ui i lea
- e isi lado - ae o lesi foi itu
- e ui lava - e ui ina
- a e fua de - e ui lava
Upu Nofoaga
Po o fea lava e te i ai, e te mana'o e mafai ona e talanoa e uiga i lou tulaga ile gagana Sipaniolo.
Fuafuaga
- dentro de - totonu o
- i luga de/sobre - luga o
- debajo de - lalo o
- delante de - i luma atu
- detrás de - tua
- entre - i le va o
- i— i/i/i
- dentro de - totonu o
- fuera de - i fafo atu o
- ariba de - i luga
- i le lautele - i le ogatotonu o
- cerca de - latalata i
- lejos de - mamao mai
- al lado de - sosoo atu
- alrededor de - solo
- a la izquierda de - i le agavale o
- a la derecha de— i le aia tatau o
Nofoaga Veape
- avea - pe 'a
- nofoaga — ia tuu
- suʻe — i le tulaga
- faʻaauau — ia tuu
- nofoaga — ia tuu
O iinei ma iina
- aquí, acá— iinei
- ae— i ai
- uma— i ai
- uma— i o
faatonuga
- el este— sase
- el norte - matu
- el oeste - sisifo
- el sur - saute
āʻoga
Meafai a le Vasega
Siaki le gagana a le potuaoga mo nisi o le 1,000 sili ona taatele upu Sipaniolo.
- vasega - potuaoga
- el aula— potuaoga
- la pizarra - laupapa pipi
- el pizarrón— papa paepae
- la tiza - penisina
- fa'ailoga - faailoga
- el borrador - solo
- le kesi - kesi
- el pupitre - kesi
- la sila— nofoa
- la mochila— taga tua
- el tusi— tusi
- el cuaderno - api
- pepa - pepa
- le penitala - penitala
- los lápices de colores - penitala valivali
- el sacapuntas - penitala penitala
- le peni - peni
- la goma— solo
- las tijeras - seleulu
- la cola/el pegamento - kelū
- la regla - pule
- la grapadora— meaʻai
- el estuche— pusa penitala
Potu o Gaoioiga
- a'oga - ia suesue
- toepasar— e toe iloilo
- tu'u atu - ia aʻoaʻo
- saber - ia iloa
- hacer los deberes— e fai meaaoga
- hacer la tarea— e fai meaaoga
- leer - e faitau
- tusi - e tusi
- hablar - e tautala
- filifili - e fai atu
- mua'i fesili
- charlar - e talatalanoa
- dictar - e faatonu
- tape'a - e sipela
- faitau — e faitau
- faltar - e misi le aoga
- aprobar - e pasi se mataupu/su'ega
- te'ena— e toilalo i se mataupu/se suega
- prestar - e nono atu
- nono - e nono mai
- ta'avale - e aumai
- enseñar - aoao atu
- mostrar - e faʻaalia
- nombrar - ta'u igoa
- ayudar - e fesoasoani
Nofoaga i se Aoga
- le aʻoga — a'oga
- el colegio — a'oga
- faletaalo - faleta'alo
- el patio — malae taalo
- faletaele - fale'ele'ele
- le potu tele — alatele
- faletusi — faletusi
- le ofisa - ofisa
- la sala de polofesa - potu faigaluega
- potu malolo — faleaiga
- o le umukuka - umukuka
- Le maʻi - falema'i
- Le falesuesue - fale su'esu'e
Tagata i se Aoga
- maestro/a - faiaoga (aoga tulagalua)
- polofesa/a - faiaoga (aoga tulagalua)
- entrenador/a - faiaoga
- enfermero/a — tausimai
- faatonu/a — puleaoga
- tagata a'oga/a — tamaiti aoga
- tamaitiiti aoga — tamaiti aoga
Tele Upu A'oga
- aiga i le aoauli - aoauli
- malologa — malolo
- le aso malolo — aso malolo
- o meaai — mea'ai
- el casilero — loka
- O le mataupu — mataupu
- la matemática - numera
- la biologia — biology
- kemisi — kemisi
- fisiki — fisiki
- la educación física - aoga faamalositino
- le talaʻaga — talafaasolopito
- Tusitusiga — tusitusiga
- le faamaoniga - su'ega
- le su'ega - su'ega
- le tusi — vasega
- le togi — vasega
Tekonolosi
- un ordenador (Sepania) - se komepiuta
- una computadora (Amerika Latina) - se komepiuta
- se laupapa - se laulau
- se lomitusi - se lomitusi
- o le isumu - le isumu
- apagar— e fai
- liliu - tapē
- le maa malo - le taavale malo
- piano uila - le piano
- O le ki - le ki
- o mea faʻalogo - headphones
- el microfono— le mika
- le lau - le lau
- mea puʻeata - mea puʻeata
- los altavoces - o failauga
- una application— o se app
- database - utuofaamatalaga
- fesoʻotaʻiga lautele - fesoʻotaʻiga lautele
- el enlace - le sootaga
- subir - e lafo
- leoleo— e faʻaola
- borrar - aveese
- kiliki le hacer - kiliki
- bajar/descargar - e sii mai
- sailiga Google - suʻe luga ole Google
- pirata informático - Hacker
- contraseña - numera e le iloa e sesi
Aiga moni!
O upu a aiga o se vaega taua o le 1,000 sili ona taatele upu Sipaniolo ina ia mafai ona e talanoa e uiga i le nofoaga e te faʻaalu ai le tele o lou taimi.
- la casa— fale, fale
- el hogar— aiga
- la habitación - potumoe
- el cuarto - potumoe
- el dormitorio - potumoe
- la sala— potu malolo
- el comedor - potu malolo
- la cocina— umukuka
- el baño - potu tāʻele
- el pasillo— alatele
- el jardín— fanua, togalaau
- el garaje— fale taʻavale
- comodo/a — lelei
- acogedor - fiafia
- desordenado/a — mea leaga
- limpio/a — mamā
potu tāʻele
- la pasta de diettes - toothpaste
- le pulumu nifo — pulumu nifo
- fasimoli — fasimoli
- el secador de pelo - fa'agogo lauulu
- el champú - shampoo
- Le pulumu — pulumu
- el papel higiénico - pepa faleuila
- la toalla — solo
- el agua jabonosa - vai fasimoli
- la bolsa de basura — taga lapisi
- el cubo de basura - lapisi
- el cesto de la ropa sucia — ato tagamea
- la navaja de afeitar — sele
- la maquinilla de afeitar electrica - sele eletise
- la crema de afeitar — kulimi sele
- el enjuague bucal — fufulu gutu
- el cepillo de pelo — pulumu lauulu
- Selu — selu
- el limpiador facial - fa'amama mata
- le paleni— fua
- el pañuelo de papel - i'a
- los juguetes de baño - ta'ele meata'alo
- la alfombra de baño - fala ta'ele
- O le taele - ta'ele
- le tapu taele - tapu ta'ele
- le tapu — goto
- le faleuila - faleuila
- le paipa — paipa
- fa'ata - faʻata
- peinar— e selu
Veape umukuka
- cocinar - e kuka
- sau— e 'ai
- adobar - e marinate
- sazonar - i le vaitau
- lavar - e mulumulu
- cortar - e tipi
- pelar - e pa'u
- picar - e tata
- mole - e olo
- fa'atasi - e faʻaopoopo
- mezclar - fa'afefiloi
- catir - e sasau
- licuar - e fa'afefiloi
- fa'atasi - e tuufaatasi
- freír - e falai
- hervir - e faapuna
- kola - e faʻamamaina
- fa'amalosi - e kuka
- nifo - e tao ai
- asar— e fa'a'ala'au/ tunu
- masima - e tu'u
- sauniuni - e sauniuni ai
- fa'aleaga - e faʻasusu
- quemar - e mu
- tostar - e toast
- fa'aletonu - liusuavai
- rodajear - e tipi
- kalena - e fa'amafanafana/vevela
- rellenar - e faatumu/mea
- lavar - e mulumulu
- limpiar - e faʻamama
- desayunar - e fai le taeao
- sena— e fai le 'aiga o le afiafi
potumoe
- la puerta— le faitotoʻa
- el armario - le ofutino
- la estantería - tia fata
- la ventana - to le faamalama
- las cortinas— ie pupuni
- el escritorio - le kesi
- el ordenador - le komepiuta
- la cama— le moega
- el cojín— le aluga
- el edredón— le ie soosoo
- las sabanas - le moega
- la almohada - le aluga
- la lámpara— le lamepa
- la mesilla de noche— le laulau po po o le fata moe
- el espejo - le faʻata
- el cuadro— le atavali
Potu malolo
- la puerta— le faitotoʻa
- el armario - le ofutino
- le fata — le fata
- la ventana— o le faʻamalama
- las cortinas— ie pupuni
- la mesa— le laulau
- la sila— le nofoa
- el sillón— nofoa malosi
- la alfombra— le kapeta po o le fala
- la lámpara— le lamepa
- la planta— le laau
- las flores— o fugalaʻau
- la chimenea— o le alaasu
- el suelo— le eleele
- el techo - le faʻalo
faatauga
- fa'alagolago/a - fesoasoani faleoloa
- caja - siaki atu
- faatau - fa'atau
- avanoa — fefaataua'iga
- lisiti — lisiti
- tagata faʻataʻitaʻi — potu fai ofu
- tele — tele
- faleoloalava — faleoloa lavalava
- fale seevae — faleoloa seevae
- tusi tusi — faletusi
- faletupe - faleoloa eseese
- supermarket - supamaketi
- teuteu — tagata fai maa
- faleoloa meataalo — faleoloa meataalo
- almacenero(a) - faioloa
- comerciante (a) - tagata faʻatau
- tendero(a) - tagata faʻatau
- fa'alagolago - failautusi
- cajero(a) - kesia
Talanoa e uiga i lou soifua maloloina ile gagana Sipaniolo
Afai e te ma'i i fafo pe i ai se fa'alavelave fa'afuase'i i se atunu'u e tautala i le gagana Sipaniolo, o le a aoga nei upu fa'alesoifua maloloina! O upu fa'alesoifua maloloina o se vaega taua o le 1,000 sili ona taatele upu Sipaniolo.
Soifua Maloloina Polofesa
- los cuidados de la salud - soifua lelei
- el dentista - fōmaʻi faʻinifo
- el foma'i/a - fōmaʻi
- el enfermero/a — teine tausimaʻi
- el medico general - fomai aoao
- el médico de cabecera - fomai aoao
- el médico especialista - tagata poto faapitoa
- el/la nutricionista - tagata fai meaʻai
- el/la paciente — onosaʻi
- el/la paramédico - fomaʻi
- quiropráctico(a) - chiropractor
- el/la pediatra — tamaititi
- el psicólogo/a — fomaʻi mafaufau
- los primeros auxilios - fesoasoani muamua
- la salud - soifua maloloina
Soifua Maloloina Auaunaga
- la falema'i - taʻavale
- la aseguradora - ave inisiua
- el centro de salud - falemaʻi
- le falema'i - falemaʻi
- la farmacia - faleoloa vailaʻau
- droguería - faleoloa vailaʻau
- el falemai - Falemai
- el pabellón— uarota
- la sala de espera— potu faatalitali
- la sala de operaciones - potu tipitipi
- el sanatorio - faʻamamaina
Ma'i ma Manu'a
- la allergía— allergy
- la asfixia - toso
- el asma— sela
- el ataque al corazón/paro cardiaco - ma'i fatu
- el calambre - musele gaogao
- le kanesa - kanesa
- el chinchón— oso ulu
- el corte— tipi
- la deshidratación — dehydration
- la ma'i suka - tiapetika
- la diarea— tatā
- el dolor - tiga/tiga
- el dolor de cabeza - ulu tīgā
- el dolor de garganta— tiga fa'a'i
- el dolor de estómago - manava tiga
- el dolor de diente— tootai
- la enfermedad - faamaʻi
- la enfermedad cardiaca - maʻi fatu
- la enfermedad infecciosa - faʻamaʻi pipisi
- los escalofríos— tetete malulu
- la fractura - foa
- la fiebre— fiva
- la gripe - fulū
- la herida— manua
- la hipotermia - le maalili
- la infección - maʻi
- el malestar - lē faʻamāfanafanaga
- el morete/moretón - tuʻimomomo
- la nausea— faʻafāufau
- el raspón— vao
- el resfriado— mālūlū
- el sangrado— toto le toto
- la tos— tale
- el virus - virusu
- el vomito— puaʻi
I le Nederlands heeft deze pagina geen enkele zin: ook het Spaans werd naar het Nederlands vertaald.
I le gagana Holani, e leai se uiga o lenei itulau: Ua fa'aliliuina fo'i le Sipaniolo i le gagana Holani.
En neerlandés, esta página no tiene ningún sentido: el español también se ha traducido al neerlandés.