1000 Upu Fa'aSipaniolo Masani mo Amata

Ata o le tusitala
Tusia e guidetoexam

1000 Ole tele ole upu Sipaniolo

O Mea Taua

Mo soʻo se tagata amata Sipaniolo, e taua i taimi uma le iloa o mea taua. O upu ma fasifuaitau ia e tatau ona iloa pe afai faatoa e amata a'oa'oina. Va'ai i nei upu muamua i la tatou ta'iala o le 1,000 sili ona taatele upu Sipaniolo. 

  • ioe- ioe
  • leai - leai 
  • ¿entiende(s)? - o ai ete malamalama ai?
  • leai Ua ou mauaina - ou te le malamalama
  • leai (lo) se - oute le iloa
  • leai o se manatu - ou te le iloa
  • leai hablo español — ou te le tautala faaSipaniolo
  • ou te perdido(a) — ua ou leiloa

Faailoa Oe Lava

O le faailoaina o oe lava o se tasi lea o auala sili e amata ai le tautala Sipaniolo! O le mafuaaga lena na matou faaaofia ai nei amataga talanoaga taua i la matou lisi o le 1,000 sili ona taatele upu Sipaniolo. 

  • me Ou te valaau atu - o lou igoa o
  • mi igoa o - o lou igoa o 
  • O aʻu…  - o aʻu…
  • ¿cómo te llamas? - o ai lou igoa?
  • (yo) soya de… - oute sau mai…

Ua mai

  • ¿cómo está usted? - o a mai oe? (aloaia)
  • o a mai oe? - o a mai oe? (fa'alia)
  • oa mai oe - o a mai oe? (fa'alilolilo) / o le a le mea ua tupu?
  • ¿cómo te va? - o a mai oe?
  • ¿qué haces? - o au mea na e fai?
  • o le a le mea o tupu? — o le a le mea o tupu?

Tali

O upu fa'aSipaniolo masani ma tali fa'apitoa e maua ai se tali faigofie i le tele o fesili!

  • ma oe? - ma oe?
  • lava bien - ua lelei
  • pei o lenei faʻapea - e a la e a la
  • mal— leaga
  • como i taimi uma — e pei ona masani ai

Upu Amioga

  • ¡de nada! - fa'afetai fo'i! / leai se faafitauli!
  • e fiafia - fa'amolemole
  • ¡perdon! - tulou lava!
  • ¡disculpe! - tulou lava!
  • Ua ou faanoanoa! - faamalie! 
  • Gracias  - fa'afetai
  • salud - manuia oe

Fesili Upu

  • ¿qué…? — o le ā?
  • ¿quién…? - WHO?
  • ¿cuándo…? — o afea?
  • ¿donde…? — o fea?
  • ¿por qué…? - aisea?
  • o lea — le fea?
  • ¿como…? — e faapefea?

Suinauna Sipaniolo

  • Yo - O aʻu
  • la (fa'alia) - oe
  • faʻaaoga (aloaia) - oe
  • el — o ia
  • ella — o ia
  • fuataga / faʻaopoopo — matou
  • lau — outou uma
  • ellos - latou
  • ellas(fafine) - latou 

Talofa

  • alofa - talofa
  • buenos aso - manuia le taeao
  • lelei aoauli - manuia le aoauli
  • lelei po — manuia afiafi / manuia po

Talanoa e uiga i le Tausaga

  • (yo) tengo … años — ua ou … tausaga.
  • Tuai — viejo/a
  • talavou — joven
  • ogatotonu— de mediana edad
  • talavou— talavou
  • nuevo/a - fou

Faʻamanatu!

  • ¡feliz cumpleaños! — manuia le aso fanau!
  • ¡felicitaciones! — manuia!
  • ¡diviértete! — manuia tele!
  • ¡buen provecho! — manuia le taumafataga!
  • ¡bienvenidos! / ¡bienvenidas! — Afio mai!
  • Soifua Maloloina! - manuia!

Fa'atofa

  • tofa - tofa
  • fa - tofa
  • luga luego— toe feiloa'i mulimuli ane (e foliga mai o le aso)
  • luga manana— feiloai taeao
  • nu vemos— feiloa'i (fa'alia)
  • ¡cuídate mucho! — faifai lelei!
  • ¡tenga un buen día! — maua se aso manaia!
  • faafetai lava! — feiloai vavej!
  • ¡buen viaje! — manuia le malaga!

Upu Taimi

Leai se lisi o le 1,000 sili ona taatele upu Sipaniolo o le a atoatoa e aunoa ma upu taimi. 

Aso o le Vaiaso

  • Domingo— Aso Sa
  • Aso Gafua - Aso Gafua
  • Martes— Aso Lua
  • Miércoles— Aso Lulu
  • Jueves - Aso Tofi
  • Viernes— Aso Faralie
  • Aso Toonai— Aso Toʻonaʻi

Masina o le Tausaga

  • Ianuari — Ianuari
  • Fepuari - Fepuari
  • Marzo— Mati
  • Aperila - Apelila
  • Mayo— Mae
  • Iuni - Iuni
  • Iulio— Iuli
  • Aokuso— Aukuso
  • Setema - Setema
  • Oketopa - Oketopa
  • Novema - Novema
  • Diciembre - Tesema

Isi Upu Taimi

  • ananafi - aso ua mavae ananafi
  • Ananafi - ananafi
  • el ano - tausaga
  • el dia— aso
  • el leaga - masina
  • el senituri— seneturi
  • la hora— itula
  • i aso nei - i le asō
  • la vaiaso - aso mālōlō
  • vaveao - vaveao, i le taeao po lava
  • taeao - taeao
  • taeao - taeao
  • vaeluapo - tautuluaga
  • aoauli - aoauli
  • el minute— minute
  • la leai— po
  • el pasado mañana— aso a taeao
  • le sekone— sekone
  • la tuai - aoauli

Upu Aiga

E fesoasoani lenei upu Sipaniolo e te talanoa ai e uiga i ou aiga.

Aiga Nuclear

  • el tamā— tamā
  • el tama tama
  • latina—tina
  • la tina— tina
  • el tuagane tuagane
  • la hermana - uso
  • elhijo -atali'i
  • lahija—afafine
  • la aiga cercana aiga vavalalata

Aiga Lautele

  • elabuelo—tamamatua
  • laabuela—tinamatua
  • el bisabuelo — tamamatua a tamā
  • la bisabuela — tinamatua
  • la nieta— afafine a le afafine
  • el leai— ataliʻi a le fanau
  • el oe— tuagane o le tina
  • la tia— uso o le tina
  • el o abuelo— tuagane matua
  • la tia abuela— uso matua-matua
  • el muamua— tausoga (tane)
  • la muamua— tausoga (fafine)
  • tuuina parientes - oʻu aiga

Veape Aiga

  • fusi - e opo atu
  • uila - e alofa
  • ata - e ata
  • perdonar - e faamagalo atu

Veape Galuega

  • empezar -  ia amata
  • seguir - Mulimuli
  • abrir—  tatala
  • ta'avale - e saili
  • cantar - pese
  • cerrar - e tapuni
  • fa'aleagaina - e faʻaumatia
  • moe - moe
  • fete'ena'i - ia maua
  • avefeau— e lafi
  • esperar— e faʻatali
  • faltar - misia
  • hacer - e fai
  • fa'amoemoe - taumafai
  • llamar - e valaau
  • llevar - e ave
  • llorar - e tagi
  • luchar— e tau
  • fa'atonu - e pepelo
  • inoino — ia inoino
  • fai'aiga - ia maua
  • fa'afofoga - e iloa
  • robar - e gaoi
  • saliva - e faʻaola
  • sonreír— e ataata
  • soñar - e miti
  • tomar— e ave
  • Vivir— e ola

O Lagona e Lima

Fa'afiafia lau Sipaniolo i upu masani nei mo ou lagona. 

leo

  • filemu/a – filemu
  • ruidoso/a - leotele
  • gritar - e alaga
  • escuchar - e faʻalogo ai
  • lemu - filemu
  • Palo - leotele
  • bajo— vaivai
  • ensordecedor - faʻalogo
  • agudo— ma'ai, maualuga leo
  • tuugamau— maualalo leo
  • melodioso— manaia
  • armonico - harmonic
  • zumbido - uʻamea
  • tutuli - tutuli
  • duro de oíd - faigata o le faalogo
  • oído fino - fa'alogo fa'alogo
  • faafitauli o le audición - faaletonu le faʻalogo
  • fuera de alcance -  mai le faalogo

vaʻai

  • ver - e vaai
  • fa'ailoga - ia tilotilo
  • lanu— felanulanuaʻi
  • uliuli ma paʻepaʻe - uliuli ma paʻepaʻe
  • brillante - susulu
  • apagado— lanu
  • claro - māmā
  • oscuro - uliuli
  • tauaso - tauaso
  • sioa - e sioa
  • tilotilo mai - e tepa
  • bizquear - e pupula mata
  • guiñar - e fa'aivi
  • e emo - e emo

paʻi

  • tocar - e pa'i atu
  • agarrar - e uu
  • alofa— vaivai
  • áspero(a) - lauleaga
  • liso(a) - mole
  • rugoso(a) - maanuminumi
  • pegajoso(a) - piʻipiʻi
  • punzante - maai
  • sedoso(a) - siliki
  • esponjoso(a) - omomi
  • mullido(a) - fuga
  • hormigueo - fa'agogo
  • entumecido(a) - numera
  • rozar - ia pa'i malie
  • acariciar - e milimili
  • agarrar - e uu

sogi

  • manogi - manogi
  • el manogi— manogi
  • la fragancia— manogi
  • el hedor - manogi leaga
  • apesoso(a) - mea manogi
  • fresco(a)  - fou
  • eka - manogi
  • húmedo(a) - puaa
  • podrido(a) - pala
  • ahumado(a) - ulaula
  • apestar— e manogi

tofo

  • tofo —- tofo
  • tofo - tofo
  • taumafai — taumafai
  • sabroso - está sabrosa
  • delicioso -  suamalie
  • atoatoa—  atoatoa
  • apetitoso - meaʻai
  • dulce - suamalie
  • dulzón -  sugary 
  • e a la e a la - faasee

Fa'amatala Upu

mamao

  • abierto/a – tatala 
  • taula/a – lautele
  • estrecho/a – vaapiapi
  • lejano/a – mamao
  • cercano/a – lata

Uiga ma Lagona

  • alegre – oliʻoli
  • faafetai/a – malie, malie
  • faasologa/a – ogaoga
  • timido/a – matamuli
  • toto'a - toa
  • loco/a – valea
  • contento(a) — anotusi
  • fiafia — fiafia
  • mua'i tu'ufua(a) — popole
  • nervioso(a) — popolevale
  • to'afilemu(a) — to'afilemu
  • calmado(a) - malu
  • fa'alogona(a) — fiafia

Upu Fa'aletino

lauulu

  • largo/a — umi
  • corto/a - puʻupuʻu
  • liso/a — saʻo
  • rizado/a - siaki
  • ondulado/a — lapoʻa
  • castaño/a — enaʻena
  • rubio/a — uluvāivai
  • pelirrojo/a - lanu mumu
  • negro/a - lanu uliuli
  • canoso/a — lanu efuefu
  • tele - mafiafia
  • fino/a — manifi
  • escalado/a - lafoa
  • teñido/a — ua vali
  •  saludable - mālōlōina
  • claro/a — māmā
  • encrespado/a — fulafula
  • brillante - susulu
  • calvo/a - lauulu

fua

  • mamalu- tele
  • pequeño/a – laʻitiiti  
  • tele- lāpoʻa 
  • delgado/a —tu'u
  • esbelto/a — paee
  • flaco/a — pa'u
  • menudo/a — iti
  • alto/a — umi
  • bajo/a — pupuu

Vaavaai

  • hermoso/a - aulelei 
  • guapo/a — aulelei 
  • feo/a — mataga  
  • mātaʻina — aulelei  
  • aulelei - aulelei  
  • Sekia — ofoofogia
  • poco atractivo/a — manino  
  • promedio/a — averesi  
  • atractivo/a — aulelei  

lanu

  • negro—  lanu uliuli
  • marrón / cafe -  enaʻena
  • gris - lanu efuefu
  • blanco— lanu pa'epa'e
  • amarillo—  lanu samasama
  • igoajado — lanu moli
  • rojo - lanu mumu
  • rosado -  pīniki
  • morado / púrpura - lanu viole
  • azul—  lanu moaga
  • verde - lanu meamata

Toga ma Mea taulima

  • lanu lanu - e valivali
  • construir - ia fausia
  • cortar - e tipi
  • coser - e suisui
  • dibujar— e tusi
  • atamai— e vali

Numera

  • cero - o
  • uno - tasi
  • fai - lua
  • tolu - tolu
  • cuatro - fa
  • cinco -  lima
  • seis— ono
  • siete— fitu
  • ocho—  valu
  • nueve - O le iva
  • oti— lea

manu

O le a fesoasoani lenei upu manu ia te oe e talanoa ai e uiga i manu i luga o le eleele ma le sami!

Faatoaga Meaola

  • el gato— pusi
  • el perro— maile
  • el conejo— lapiti
  • el pollo - tamaʻi moa
  • la gallina— matua
  • el gallo -  moa
  • la vaca—  povi
  • el toro—  povi
  • la oveja—  mamoe
  • el caballo— solofanua
  • el cerdo - puaʻa
  • la cabra -  'oti
  • el burro—  āsini
  • el ratón -  isumu

Manu Vao

  • el cievo -  tia
  • el mapache—  raccoon
  • la ardilla -- tupulo
  • el búho—  liki
  • el zorro—  ālope
  • el lobo -  luko
  • el oso -  uʻu

Vaa Vaʻa

  • el cangrejo - togi
  • la medusa— maʻa
  • el delfín—  mumua
  • la ballena—  tafolā
  • el tiburón—  malie
  • la foca—  Faamaufaailoga
  • el lobo marino -  leona o le sami
  • la morsa—  walrus
  • el pingüino— penguin

malaga

  • el viaje— malaga
  • el equipaje— ato
  • la salida— ulufalega
  • la llegada— oʻo mai
  • los documentos de identidad - pepa id
  • el billete de avión — pasese ulufale
  • el faletalimalo - fale talimālō
  • el permiso de conducir - laisene ave taʻavale
  • echar gasolina - ia maua le kesi
  • viajar - e faimalaga
  • volver - toe foi
  • ir— e alu
  • salir— e alu
  • parar - e taofi
  • vaega— e alu ese
  • porte(a) - leoleo faitoto'a
  • talimalo - talimalo
  • botones - bellhop
  • anfitriona— talimalo talimalo

feʻaveaʻiga

  • el avión—  vaalele
  • el coche -  taʻavale
  • la bicicleta— uila
  • la motocicleta - uila afi
  • el tren -  nofoa afi
  • el metro/subte -  alalaupapa
  • el autobús— pasi
  • el barco - vaa
  • taxi - ave taxi
  • toe iloilo(a) - taitai nofoaafi
  • fa'alagolago i le gas - tagata faigaluega pamu kesi
  • ta'ita'i(a) - avetaavale, ave taavale 
  • camionero(a) - avetaavale

tau

  • el sol—  le la
  • las nubes -  o ao
  • la niebla— le puao
  • la neblina— le puao
  • la lluvia—  le timu
  • la llovizna - o le timuga
  • la tormenta -  le afa
  • el asiosio—  le asiosio
  • el trueno— le faititili
  • el relámpago— o le uila
  • el rayo - o le uila
  • el viento— le matagi
  • la brisa - le savili
  • el granizo - o le uato'a
  • el hielo— o le aisa
  • la nieve—  o le kiona
  • el calor -  o le vevela
  • el frío—  o le malulu
  • la humedad— le susu
  • la vevela - le vevela
  • el pronóstico— le tala o le tau

Veape Tau

  • alofa—  e timu
  • lloviznar—  ia timuga
  • diluviar— ia sasaa i lalo
  • granisa— ia talofa
  • nevar -  i le kiona

Vaʻa

  • el invierno -  tau mālūlū
  • la primavera -  vaipuna
  • el verano—  tau māfanafana
  • el otoño -  pauu

pisinisi

  • carta de motivación - tusi faamatala
  • el cv - fuataʻi
  • la firma— mausali
  • el negocio - pisinisi
  • la compañía— kamupani
  • el jefe - taʻitaʻi
  • el empleado - tagata faigaluega
  • trabajar - e galue
  • negocier - e feutagai
  • faufautua(a) -  tagata tālatala
  • dueño(a) - pule

galuega

  • loia(a) - lōia
  • arquitecto(a) - tusiata
  • bombero(a) - tagata fuimu
  • campesino(a) - tagata faigaluega i le faatoaga
  • carpintero(a) - kamuta
  • cartero(a) - tagata faigaluega meli
  • casero(a) - tagata faʻatau fanua
  • científico(a) - saienitisi
  • cocinero(a) - kuka, kuka
  • consejero (a) - fesoasoani  
  • faufale (a) - tagata faigaluega fausiaina
  • contador(a) - tausitusi / tausi tusi 
  • aiga(a) -  teine
  • leoleo- leoleo
  • faatonu, toe iloilo, faatonu(a) - faʻatonu
  • fai eletise - eletise
  • tusitala / tusitala(a) - tusitala/tusitala
  • vaquero, tropero(a) - tamaʻitaʻi
  • manejador(a) - pule
  • grandjero(a) - faifaatoʻaga
  • ingeniero(a) - enisinia
  • jardinero(a) - fai togalaau
  • jefe - taʻitaʻi
  • juez— faamasino
  • lavandero(a) - tagata tagamea
  • marinero(a) -  gataifale faatauoloa
  • masini (a) - inisinia
  • camarero(a) - auauna
  • tamā— ositaulaga
  • panadero(a) - fai meaʻai
  • faifeau(a) - faifeau/faifeau
  • periota— tusitala/tusitala
  • pescador(a) - faifaiva
  • pintor(a) - tusiata
  • plomero(a) - paʻu
  • Policia— leoleo
  • polokalamedor(a) - komepiuta polokalame 
  • dueño(a) - pule
  • químico(a) - fomaʻi
  • ranchero(a) - lafumanu
  • rebuscador(a) - tagata suesue
  • reparador(a) - lipea
  • técnico(a) de laboratorio - tekinisia falesuesue
  • trabajador(a) de fábrica — tagata faigaluega fale gaosi
  • fomai manu(a) - fomaʻi

taaloga

  • ir al gimnasio - alu i le faleta'alo
  • ir de caminata - alu e sopo
  • levantar pesas - siitia mamafa
  • mantenerse en forma - ia tumau i le tino
  • fa'ata'ita'i - e faʻataʻitaʻi
  • nadar— e aau
  • el yoga - yoga
  • lakapi — soka
  • lakapi a Amerika - soka
  • le pesipolo — pesipolo
  • el baloncesto — pasiketipolo
  • Le tapolo — tapolo
  • el hockey - hockey
  • el tenisi - tenisi
  • el voleibol — volipolo
  • tauivi — fagatu/tau
  • momoʻe — e tamoe
  • faaseʻe — e faasee
  • le fetaui — ta'aloga/ta'aloga
  • le tuuga — tuuga
  • el torneo - ta'amilosaga

Veape Ta'aloga

  • kiki — ia kiki
  • oso — ia oso
  • taofi — e taofi/e poloka
  • sasau — ia sasau
  • tautua — e auauna atu
  • pito i luga — ia tui
  • pegar — ia ta
  • dribble — ia dribble
  • togi — ia togi
  • uʻu — ia pu'e
  • maua — ia manumalo
  • e leiloa — ia leiloa
  • nonoa — ia nonoa
  • caminar - savali
  • leoleo e siva
  • jugar - e taalo
  • tauva— e tauva

Taimi e 'ai!

O upu fa'aSipaniolo masani nei mo mea'ai o le a tu'u ai lou fia'ai mo nisi fa'aSipaniolo!

Meaai ma vaiinu

  • o meaai — mea'ai 
  • las bebidas — meainu
  • fualaʻau - fualaʻau
  • o fua — fua
  • kuka —ia kuka
  • tengo hambre - fia ai
  • Ua ou fia inu — ua ou fia inu

Meaʻai

  • le povi — povi
  • o le moa — moa
  • le matuamoa — moa 
  • le tamai mamoe — tamai mamoe
  • le papakiu — tunu
  • le puaa — puaa
  • el perrito caliente - sosisi faapani
  • el jamón — ham
  • le hamburger — hamburger
  • le puaa — bacon
  • iʻa — i'a

fualaau faisua

  • le karoti - kāloti
  • Latisi - letusi
  • tamato - tamato
  • la maíz — sana
  • le pateta - pateta
  • o le pateta  - pateta
  • las papa - fasi falai
  • fasi falai - fasi falai
  • el brocoli - broccoli
  • la espinaca — sisina
  • le aniani — aniani
  • kapisi - kapisi
  • Salati - salati
  • la aceituna — olive
  • las calabacitas — maukeni
  • le supa — mushroom
  • le kukama — kukama

fua

  • le apu — apu
  • le penina — pear
  • le tipi — strawberries
  • la frambuesa - fuasipi
  • la zarzamora — blackberry
  • le kulini — laumei
  • el arándano rojo — kulini
  • le moli - lanu moli
  • la mandarina Tangerine
  • la toronja — vine
  • le tipolo — tipolo
  • la lima — lime
  • o le faʻi — fa'i
  • nanu — pineapolo
  • le popo — popo
  • le au — mago
  •  la esi — esi

mea inu

  • Pia — pia
  • el reresco — pop, vaiinu suamalie
  • le lauti — lauti
  • el té helado - lauti aisa
  • le kofe — kofe
  • susu - susu
  • Vai - vai
  • le sua - sua
  • el batido — lulu susu

desserts

  • le sukalati — sukalati
  • o mea suamalie — lole
  • el pastel — keke
  • kuki — kuki
  • le aisa -aisa kulimi
  • el churros con sukalati - sukalati churros
  • el basque keke sisi — keke sisi

Meafaigaluega

  • le ipu - ipu
  • el plato hondo — tanoa
  • le tioata — tioata
  • le ipu — ipu
  • el tenedor — tui
  • la cuhara — sipuni
  • le naifi — naifi
  • Solosolo — solosolo

tofo

  • suamalie — suamalie
  • salato(a) — suamalie
  • riko(a) — suamalie

taumafataga

  • meaai o le taeao — malu taeao
  • aiga i le aoauli - aoauli
  • aiga o le afiafi - 'aiga o le afiafi
  • el tetempié — mea'ai

Laei

  • la prenda, la ropa— ofu
  • los zapatos - seevae
  • el pantalón— Ofuvae
  • la camiseta / la camisa — ofutino
  • la chaqueta - peleue
  • la falda— lapisi
  • el suéter - ofu mafanafana
  • el vestido - Ofu

Aso Malolo ma Pati

  • la navidad - Kerisimasi
  • el año nuevo— tausaga fou
  • la aso Maliu -  Aso Maliu
  • el día de san valentín— aso o le alofa
  • el aso o tina - Aso o Tina
  • el aso o tama - Aso o Tama
  • el aso tuto’atasi - aso tuto'atasi
  • el Aso Faʻafetai — faafetai
  • el aso fanau - aso fanau
  • la vaega — le pati
  • la talo — le faaipoipoga

Vaega o le Tino

  • el tino tagata — le tino o le tagata
  • la cabeza — ulu
  • el pusa — fatafata
  • el oído / la oreja — taliga
  • el ojo — mata
  • la ala — foliga
  • la mano — lima
  • la gutu — gutu
  • el pai — vae
  • la tua — tua
  • elpelo  — lauulu
  • el tulilima — tulilima
  • el dedo — tamatamailima
  • la tamaʻi povi — tamai povi
  • vae — vae
  • la pepe taalo — tapulima
  • el mulivae — mulivae
  • el lima — lima
  • el ua — ua
  • el tapuvae — tapuvae
  • la muaulu — muaulu
  • el suilapalapa — ogavae
  • la ava - 'ava
  • el bigache — misa
  • la gagana — laulaufaiva
  • el Toe — tamatamaivae
  • la puʻu — sulugatiti
  • la suilapalapa - suilapalapa
  • las faʻatau — papa
  • el limamatua — limamatua
  • tulivae — tulivae
  • la isu — isu
  • la mejilla, el cachete — alafau
  • le laugutu — laugutu
  • el Hombro — tauau
  • la barbilla, el mentón — auvae
  • las cejas — matamata
  • las mata - fulufulu mata
  • elmanava manava  — fa'amau
  • lapaʻu  - pa'u
  • el manava — manava
  • la gutu — fa'a'i
  • le dientes/las muelas — nifo

Upu Suiga

Fa'afeso'ota'i ou manatu fa'a-Sipaniolo i upu nei suiga ma o le a amata ona tafe ma le faigofie au fuaiupu!

Taimi ma le Nofoaga

  • al amataga — i le amataga
  • en muamua nofoaga — muamua
  • ia amata — ia amata
  • muamua— muamua
  • mulimuli ane- maeʻa
  • le isi  — i le faaauauina
  • A o le tele - i le taimi nei
  • i le faaiuga — i le faaiuga

Faaopoopo se Manatu

  • ma - fa'aopoopo
  • E le gata i lea de - e ese mai
  • i le male- i le taim lava lena
  • foʻi - faʻapena foi
  • i le auala lava e tasi  — i le ala lava e tasi

Faatusatusa le eseesega

  • ae  - ae
  • agasalaafifi  - peita'i
  • E ui i lea  — ae ui i lea
  • e isi lado  - ae o lesi foi itu
  • e ui lava  - e ui ina
  • a e fua de  - e ui lava

Upu Nofoaga

Po o fea lava e te i ai, e te mana'o e mafai ona e talanoa e uiga i lou tulaga ile gagana Sipaniolo. 

Fuafuaga

  • dentro de - totonu o
  • i luga de/sobre - luga o
  • debajo de - lalo o
  • delante de - i luma atu
  • detrás de - tua
  • entre - i le va o
  • i— i/i/i
  • dentro de - totonu o
  • fuera de - i fafo atu o
  • ariba de - i luga
  • i le lautele - i le ogatotonu o
  • cerca de - latalata i
  • lejos de - mamao mai
  • al lado de - sosoo atu
  • alrededor de - solo
  • a la izquierda de - i le agavale o
  • a la derecha de— i le aia tatau o

Nofoaga Veape

  • avea - pe 'a
  • nofoaga — ia tuu
  • suʻe — i le tulaga
  • faʻaauau — ia tuu
  • nofoaga — ia tuu

O iinei ma iina

  • aquí, acá— iinei
  • ae— i ai
  • uma— i ai
  • uma— i o

faatonuga

  • el este— sase
  • el norte - matu
  • el oeste - sisifo
  • el sur - saute

āʻoga

Meafai a le Vasega

Siaki le gagana a le potuaoga mo nisi o le 1,000 sili ona taatele upu Sipaniolo.

  • vasega - potuaoga
  • el aula— potuaoga
  • la pizarra - laupapa pipi
  • el pizarrón— papa paepae
  • la tiza - penisina
  • fa'ailoga - faailoga
  • el borrador - solo 
  • le kesi - kesi
  • el pupitre - kesi
  • la sila— nofoa
  • la mochila—  taga tua
  • el tusi— tusi
  • el cuaderno - api
  • pepa - pepa
  • le penitala - penitala
  • los lápices de colores - penitala valivali
  • el sacapuntas - penitala penitala
  • le peni - peni
  • la goma— solo 
  • las tijeras - seleulu
  • la cola/el pegamento - kelū
  • la regla - pule
  • la grapadora— meaʻai
  • el estuche— pusa penitala

Potu o Gaoioiga

  • a'oga - ia suesue
  • toepasar— e toe iloilo
  • tu'u atu -  ia aʻoaʻo
  • saber - ia iloa
  • hacer los deberes— e fai meaaoga
  • hacer la tarea— e fai meaaoga
  • leer - e faitau
  • tusi - e tusi
  • hablar - e tautala
  • filifili - e fai atu
  • mua'i fesili
  • charlar - e talatalanoa
  • dictar - e faatonu
  • tape'a -  e sipela
  • faitau — e faitau
  • faltar - e misi le aoga
  • aprobar -  e pasi se mataupu/su'ega
  • te'ena— e toilalo i se mataupu/se suega
  • prestar -  e nono atu
  • nono - e nono mai
  • ta'avale - e aumai
  • enseñar - aoao atu
  • mostrar - e faʻaalia
  • nombrar - ta'u igoa
  • ayudar - e fesoasoani

Nofoaga i se Aoga

  • le aʻoga — a'oga
  • el colegio — a'oga
  • faletaalo - faleta'alo
  • el patio — malae taalo
  • faletaele - fale'ele'ele
  • le potu tele — alatele
  • faletusi — faletusi
  • le ofisa  - ofisa
  • la sala de polofesa - potu faigaluega
  • potu malolo — faleaiga
  • o le umukuka - umukuka
  • Le maʻi - falema'i
  • Le falesuesue - fale su'esu'e

Tagata i se Aoga

  • maestro/a - faiaoga (aoga tulagalua)
  • polofesa/a - faiaoga (aoga tulagalua)
  • entrenador/a - faiaoga
  • enfermero/a — tausimai
  • faatonu/a — puleaoga
  • tagata a'oga/a — tamaiti aoga
  • tamaitiiti aoga — tamaiti aoga

Tele Upu A'oga

  • aiga i le aoauli - aoauli
  • malologa — malolo
  • le aso malolo — aso malolo
  • o meaai — mea'ai
  • el casilero — loka
  • O le mataupu — mataupu
  • la matemática - numera
  • la biologia — biology
  • kemisi — kemisi
  • fisiki — fisiki
  • la educación física - aoga faamalositino
  • le talaʻaga — talafaasolopito
  • Tusitusiga — tusitusiga
  • le faamaoniga - su'ega
  • le su'ega - su'ega
  • le tusi — vasega
  • le togi — vasega

Tekonolosi

  • un ordenador (Sepania) - se komepiuta
  • una computadora (Amerika Latina) -  se komepiuta
  • se laupapa  -  se laulau
  • se lomitusi  -   se lomitusi
  •  o le isumu  -   le isumu
  • apagar—   e fai
  • liliu  -   tapē
  • le maa malo   -  le taavale malo
  • piano uila   -  le piano
  • O le ki  -   le ki
  • o mea faʻalogo   -  headphones
  • el microfono—   le mika
  •  le lau  -   le lau
  •  mea puʻeata  -   mea puʻeata
  • los altavoces -  o failauga
  • una application—   o se app
  •  database  -   utuofaamatalaga
  • fesoʻotaʻiga lautele  -   fesoʻotaʻiga lautele
  • el enlace -  le sootaga
  • subir -   e lafo
  • leoleo—   e faʻaola
  • borrar -   aveese
  • kiliki le hacer -   kiliki
  • bajar/descargar   -  e sii mai
  • sailiga Google   -  suʻe luga ole Google
  • pirata informático -   Hacker
  • contraseña -  numera e le iloa e sesi

Aiga moni!

O upu a aiga o se vaega taua o le 1,000 sili ona taatele upu Sipaniolo ina ia mafai ona e talanoa e uiga i le nofoaga e te faʻaalu ai le tele o lou taimi.

  • la casa— fale, fale
  • el hogar— aiga
  • la habitación - potumoe
  • el cuarto - potumoe
  • el dormitorio - potumoe
  • la sala— potu malolo 
  • el comedor - potu malolo
  • la cocina— umukuka
  • el baño - potu tāʻele
  • el pasillo— alatele 
  • el jardín— fanua, togalaau
  • el garaje— fale taʻavale
  • comodo/a — lelei
  • acogedor - fiafia
  • desordenado/a — mea leaga
  • limpio/a — mamā 

potu tāʻele 

  • la pasta de diettes - toothpaste
  • le pulumu nifo — pulumu nifo
  • fasimoli — fasimoli
  • el secador de pelo - fa'agogo lauulu
  • el champú - shampoo
  • Le pulumu — pulumu
  • el papel higiénico - pepa faleuila
  • la toalla — solo
  • el agua jabonosa - vai fasimoli
  • la bolsa de basura — taga lapisi
  • el cubo de basura - lapisi
  • el cesto de la ropa sucia — ato tagamea
  • la navaja de afeitar — sele
  • la maquinilla de afeitar electrica - sele eletise
  • la crema de afeitar — kulimi sele
  • el enjuague bucal — fufulu gutu
  • el cepillo de pelo — pulumu lauulu
  • Selu — selu
  • el limpiador facial - fa'amama mata
  • le paleni— fua
  • el pañuelo de papel - i'a
  • los juguetes de baño - ta'ele meata'alo
  • la alfombra de baño - fala ta'ele
  • O le taele - ta'ele
  • le tapu taele - tapu ta'ele
  • le tapu — goto
  • le faleuila - faleuila
  • le paipa — paipa
  • fa'ata - faʻata
  • peinar— e selu

Veape umukuka

  • cocinar -  e kuka
  • sau— e 'ai
  • adobar -  e marinate
  • sazonar -  i le vaitau
  • lavar - e mulumulu
  • cortar -  e tipi
  • pelar -  e pa'u
  • picar -  e tata
  • mole -  e olo
  • fa'atasi - e faʻaopoopo
  • mezclar - fa'afefiloi
  • catir -  e sasau
  • licuar -  e fa'afefiloi
  • fa'atasi -  e tuufaatasi
  • freír - e falai
  • hervir -  e faapuna  
  • kola - e faʻamamaina
  • fa'amalosi - e kuka
  • nifo - e tao ai 
  • asar—  e fa'a'ala'au/ tunu
  • masima - e tu'u
  • sauniuni - e sauniuni ai
  • fa'aleaga - e faʻasusu
  • quemar -  e mu
  • tostar -  e toast
  • fa'aletonu - liusuavai
  • rodajear -  e tipi
  • kalena -  e fa'amafanafana/vevela
  • rellenar -  e faatumu/mea
  • lavar -  e mulumulu
  • limpiar -  e faʻamama
  • desayunar - e fai le taeao
  • sena— e fai le 'aiga o le afiafi

potumoe 

  • la puerta—  le faitotoʻa
  • el armario - le ofutino
  • la estantería - tia fata
  • la ventana - to le faamalama
  • las cortinas—  ie pupuni
  • el escritorio -  le kesi
  • el ordenador -  le komepiuta
  • la cama— le moega
  • el cojín— le aluga
  • el edredón— le ie soosoo
  • las sabanas - le moega
  • la almohada - le aluga
  • la lámpara— le lamepa
  • la mesilla de noche— le laulau po po o le fata moe
  • el espejo - le faʻata
  • el cuadro— le atavali

Potu malolo

  • la puerta— le faitotoʻa
  • el armario -  le ofutino
  • le fata — le fata
  • la ventana—  o le faʻamalama
  • las cortinas— ie pupuni
  • la mesa—  le laulau
  • la sila— le nofoa
  • el sillón— nofoa malosi
  • la alfombra— le kapeta po o le fala
  • la lámpara— le lamepa
  • la planta— le laau
  • las flores— o fugalaʻau
  • la chimenea— o le alaasu
  • el suelo— le eleele
  • el techo - le faʻalo

faatauga

  • fa'alagolago/a - fesoasoani faleoloa
  • caja - siaki atu
  • faatau - fa'atau
  • avanoa — fefaataua'iga
  • lisiti — lisiti
  • tagata faʻataʻitaʻi — potu fai ofu
  • tele — tele
  • faleoloalava — faleoloa lavalava
  • fale seevae — faleoloa seevae
  • tusi tusi — faletusi
  • faletupe - faleoloa eseese
  • supermarket - supamaketi
  • teuteu — tagata fai maa
  • faleoloa meataalo — faleoloa meataalo
  • almacenero(a) - faioloa
  • comerciante (a) - tagata faʻatau
  • tendero(a) - tagata faʻatau
  • fa'alagolago - failautusi
  • cajero(a) - kesia

Talanoa e uiga i lou soifua maloloina ile gagana Sipaniolo

Afai e te ma'i i fafo pe i ai se fa'alavelave fa'afuase'i i se atunu'u e tautala i le gagana Sipaniolo, o le a aoga nei upu fa'alesoifua maloloina! O upu fa'alesoifua maloloina o se vaega taua o le 1,000 sili ona taatele upu Sipaniolo.

Soifua Maloloina Polofesa

  • los cuidados de la salud - soifua lelei
  • el dentista - fōmaʻi faʻinifo
  • el foma'i/a - fōmaʻi
  • el enfermero/a — teine ​​tausimaʻi
  • el medico general - fomai aoao
  • el médico de cabecera - fomai aoao
  • el médico especialista - tagata poto faapitoa
  • el/la nutricionista - tagata fai meaʻai
  • el/la paciente — onosaʻi
  • el/la paramédico - fomaʻi
  • quiropráctico(a) - chiropractor 
  • el/la pediatra — tamaititi 
  • el psicólogo/a — fomaʻi mafaufau
  • los primeros auxilios - fesoasoani muamua
  • la salud - soifua maloloina

Soifua Maloloina Auaunaga

  • la falema'i - taʻavale
  • la aseguradora - ave inisiua
  • el centro de salud - falemaʻi
  • le falema'i - falemaʻi
  • la farmacia - faleoloa vailaʻau
  • droguería - faleoloa vailaʻau
  • el falemai - Falemai
  • el pabellón— uarota
  • la sala de espera— potu faatalitali
  • la sala de operaciones - potu tipitipi
  • el sanatorio - faʻamamaina

Ma'i ma Manu'a

  • la allergía— allergy
  • la asfixia - toso
  • el asma— sela
  • el ataque al corazón/paro cardiaco - ma'i fatu
  • el calambre - musele gaogao
  • le kanesa - kanesa
  • el chinchón— oso ulu
  • el corte— tipi
  • la deshidratación — dehydration
  • la ma'i suka - tiapetika 
  • la diarea— tatā
  • el dolor - tiga/tiga
  • el dolor de cabeza - ulu tīgā
  • el dolor de garganta— tiga fa'a'i 
  • el dolor de estómago - manava tiga
  • el dolor de diente— tootai
  • la enfermedad - faamaʻi
  • la enfermedad cardiaca - maʻi fatu 
  • la enfermedad infecciosa - faʻamaʻi pipisi
  • los escalofríos— tetete malulu
  • la fractura - foa
  • la fiebre— fiva
  • la gripe - fulū
  • la herida— manua
  • la hipotermia - le maalili
  • la infección - maʻi
  • el malestar - lē faʻamāfanafanaga
  • el morete/moretón - tuʻimomomo
  • la nausea— faʻafāufau
  • el raspón— vao
  • el resfriado— mālūlū
  • el sangrado— toto le toto
  • la tos— tale
  • el virus - virusu
  • el vomito— puaʻi

1 manatu ile “1000 upu masani faaSipaniolo mo Amata”

  1. I le Nederlands heeft deze pagina geen enkele zin: ook het Spaans werd naar het Nederlands vertaald.
    I le gagana Holani, e leai se uiga o lenei itulau: Ua fa'aliliuina fo'i le Sipaniolo i le gagana Holani.
    En neerlandés, esta página no tiene ningún sentido: el español también se ha traducido al neerlandés.

    tali

Tuua se Faamatalaga